alchajmer joj je uništio život

Nazivali su je grčkom boginjom, papa joj je tražio da Bogu prenese poruku: Neobična životna priča čuvene Irene Papas

0

Talenat koji je Irene posedovala bio je potpuno neverovatan, zato su joj se divili milioni ljudi širom sveta 

foto: FilmStills.net / Film Stills / Profimedia
foto: FilmStills.net / Film Stills / Profimedia

Jedna od najlepših žena sveta, Irene Papas danas je preminula u svojoj 96. godini. Ona je bila jedna od najistaknutija glumica u Grčkoj.

 

Rođena je 1926. godine u Korintu u Grčkoj. Svoj pečat dala je u evropskim filmovima početkom 1950-ih kao Irena Lelekou, u porodici učitelja.

 

Njeni roditelji imali su četiri devojčice i protivili su se kada je Irene kao tinejdžerka rekla da želi da postane glumica.

 

 

Poslednjih nekoliko godina života živela je u potpunom neznanju, jer je Alchajmerova bolest učinila da zaboravi gotovo sve. Svoje rođendane je proslavljala potpuno odsutna, jer joj je bolest izbrisala iz uma predivan život koji je imala.

 

Mnogi su je nazivali grčkom i rimskom boginjom, jer je Rim bio njena druga kuća. Svetu je prikazala drevne grčke tragedije i postala holivudska zvezda, sa desetinama nagrada i nominacija, hrabra i ponosna.

 

 kao Irena Lelekou, u porodici učitelja. Njeni roditelji imali su četiri devojčice i protivili su se kada je Irene kao tinejdžerka rekla da želi da postane glumica. Nije uspela da se ostvari kao majka.

 

 

Poslednje godine života provela je na Peloponezu, u jednom malom selu u kojem je i odrasla.

 

Irenina velika ljubav bilo je pozorište. Ljudi koji su je često gledali su je opisivali kao "divno stvorenje s jednostavnom dugom haljinom sa naborima, koja se kreće veličanstveno i istovremeno jednostavno, kao da je oživela karijatidu (mermernu statuu žene u arhitekturi starih Grka).

 

Karijatida kao nadimak pratio ju je tokom celog života. Imala je pozorišnu karijeru sa predstavama Ibsena, Šekspira i klasične grčke tragedije, pre karijere na filmu.

 

 

Svoj prvi film je snimila 1948. godine. S drugim filmom 1951. je učestvovala na Kanskom festivalu i tamo doživela neverovatan uspeh. Stroga, arhaična, kao isklesana iz vizantijskih vekova, sa strašću u svojim pokretina, s dubokim pogledom i misterijom koja se ne može proniknuti, postala je predmet obožavanja.

 

Veliki uspeh postigla je 1952. godine, kada su filmovi u kojim je igrala stigli u bioskope širom sveta. Imala je preko 70 snimljenih filmova, što je rekord za grčku glumicu.

 

Za života je obišla sve kontinente snimajući filmove, Holivud, Jugoslavija, Libija, Maroko, Brazil, Australija, Portugal. Irene Papas gradi sebe u svakoj novoj ulozi, gde god da krene. Marlon Brando,Iv Montan, Gregori Pek, Entoni Kvin, svi pored nje. Na Brodveju, 1967. godine, stoji na pozornici pored Džona Vojta. Irina Papas kao Helen u "Trojancima", kao Klitemnestra u "Ifigeniji", Helena Trojanska u filmu Trojanke, kraljica Katarina Aragonska... Federiko Felini, Ketrin Hepbern i Marlon Brando su rekli da je ona najveća glumica koja postoji.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by PressRoom (@pressroom.pr)

 

Usledile su i nagrade i to za najbolju glumicu na Berlinskom festivalu za "Antigonu" (1961), nagrada na Kanskom festivalu za "Elektru"(1962), nagrade za film "Z" (1969). "Žena Evrope" (2000), "Zlatni lav" na Venecijanskom festivalu (2009)... Međunarodna zvezda igranih filmova poput Topovi sa Navarona i Grk Zorba. Tri nominacije za Oskara.

 

Koliko je bila poznata govori i činjenica da ju je i sam papa Benedikt pozivao u Sikstinsku kapelu da je zamoli da prenese poruku svojom umetnošću Bogu.

 

 

Nikada nije pričala o svom ličnom životu, o ljubavi, o venčanjima, deci. Nikada nije dozvoljavala da joj se postavljaju pitanja o privatnom životu. Ono što su svi znali je da je sa 18 godina bila udata za Alkieja Papasa. Njen brak nije potrajao, ali je zadržala muževljevo prezime, koje je postalo poznato u celom svetu.

 

Nakon duge bolesti Irene Papas preminula je u svojoj 96. godini i iza sebe ostavila pregršt velikih uloga i uspeha koji će ostati zapisani u filmskoj istoriji. 

 

 

 

makonda-tracker