U bogatom tkanju srpskih narodnih običaja, posebno mesto zauzimaju oni koji prate najvažnije hrišćanske praznike.
Veliki petak, dan Hristovog stradanja, u našem narodu se obeležava s puno poštovanja, tišine i posebnih rituala. Tog dana se ne radi, ne peva, ne veseli, već se vreme provodi u molitvi i tišini.
Međutim, pored poznatih običaja poput bojenja jaja, postoji i jedan tiši, nežniji, a izuzetno simboličan običaj koji se prenosi sa kolena na koleno u nekim delovima Srbije – umivanje u cveću na Veliki petak ujutru.
Iako o ovom običaju ne govore mnogo ni knjige ni sveštenici, u pojedinim krajevima – posebno u istočnoj i južnoj Srbiji – veruje se da umivanje u vodi u kojoj su potopljeni prolećni cvetovi, naročito ljubičice, maslačci i jagorčevina, donosi zdravlje, mladost i lepotu kroz celu godinu.
Ova praksa se posebno odnosi na devojke i žene, koje u ranu zoru, pre izlaska sunca, beru poljsko cveće, stavljaju ga u činiju sa vodom i njome se umivaju u tišini – bez reči, često i bez prisustva drugih.
Koreni običaja: spoj hrišćanske vere i predhrišćanske prirodne magije
Ovaj običaj nosi u sebi duboko ukorenjenu simboliku. Iako Veliki petak u hrišćanskoj tradiciji označava dan tuge i Hristove muke, upravo to ranojutarnje umivanje simbolizuje pročišćenje, novo rođenje i duhovno vaskrsenje.
Neki etnolozi veruju da je ovaj običaj ostatak predhrišćanskih rituala prolećnog buđenja prirode, koje su naši preci uskladili s hrišćanskim verovanjima i povezali sa činom pokajanja, tišine i unutrašnjeg obnavljanja.
Voda, kao večni simbol života, i cveće, koje u proleće procveta iz naizgled mrtve zemlje, zajedno stvaraju sliku vaskrsnuća i nade – ključne poruke Uskrsa. Upravo zato se veruje da voda sa cvetovima tog jutra ima posebnu moć, naročito ako se bere i priprema u tišini i s verom.
Kako se izvodi običaj danas?
U savremenom životu, mnogi su zaboravili ovaj običaj, ali u porodicama koje ga i dalje neguju, prenosi se pažljivo i s puno ljubavi.
Majke često bude ćerke pre sunca, zajedno beru najlepše prolećno cveće, stavljaju ga u posudu s čistom vodom – po mogućstvu izvorskom – i tada se svi ukućani umivaju. Veruje se da to štiti od bolesti, donosi duhovni mir i lepotu – spoljašnju i unutrašnju.
* Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
BONUS VIDEO
Da li je pravilno reći Uskrs ili Vaskrs?





