Cveti označavaju početak cvetne nedelje i poslednje nedelje posta pred Uskrs

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici u nedelju, 13. aprila obeležavaju veliki praznik Cveti. Njime počinje šesta nedelja najdužeg i najstrožeg posta u pravoslavnoj tradiciji, poznata i kao Cvetna nedelja.
Ovaj veliki praznik označava svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalim i za njega se vezuje veliki broj običaja koje svi vernici treba da ispoštuju.
Ovaj pokretni praznik, koji se uvek praznuje nedelju dana pre Uskrsa, ustanovljen je krajem petog veka kao uspomena na poslednji ulazak Isusa Hrista u Jerusalim i na poslednju nedelju njegovog života.
Naziv "Cveti" praznik je dobio po cvetnoj grančici palme koju je Isus Hrist nosio u ruci prilikom ovog svečanog događaja. Naime, kada je Hrist dojahao na magarcu u Jerusalim, ljudi su ga dočekali palminim grančicama što je izraz dubokog poštovanja i visoke počasti.
Magarac simbolizuje mir te je ovo bio dolazak Princa mira. Među pravoslavcima Cveti važe za jedan od najradosnijih praznika.

Cveti počinju umivanjem vodom u kojoj su na Vrbicu potopljeni cvetovi kako bi ukućani bili rumeni i zdravi. Na ovaj radosni praznik bere se cveće, koje se ne unosi u kuću, već se drži u dvorištu u posudi sa vodom. Nekada se praktikovalo da se po ceo dan šeta okićen cvećem.
Postoji verovanje da onaj ko prvi ubere cvet ima pravo na jednu želju, koja će se ostvariti ako snažno veruje. Iako spada u velike praznike, na Cveti se valja raditi, započeti neke važne poslove i doneti odluke.
Tokom Cvetne nedelje, od ponedeljka do petka se posti na vodi. U subotu je dozvoljeno ulje, a u nedelju riba.
Bonus video:
Najzanimljiviji običaji za Srpsku novu godinu