Dok je tugovanje prirodan proces, depresija je duševni poremećaj i veoma je važno na vreme uočiti razliku između njih
![foto: Shutterstock](/data/images/2021/08/27/15/326711_raskidshutterstock-1463204258_ff.jpg?ver=1636453942)
Osećaj tuge je ljudska emocija s kojom se svako ljudsko biće suočava u životu, neko manje, neko više, ali je normalna i prirodna reakcija na situacije koje izazivaju emocionalni bol ili uznemirenost. Sama tuga može imati različite nivoe, ali je važno to što je ona ― kao i sve druge emocije ― prolaznog karaktera i vremenom bledi i iščezava.
S druge strane, depresija je medicinski poremećaj i dugoročno mentalno stanje, koje narušava društvene, profesionalne i sve ostale važne oblasti života. Ukoliko se ne leči, ona može da traje dugo i izazove dalje psihičke probleme.
Simptomi
U trenucima tuge čovek može da se oseti kao da je ona konstantno tu, ali uglavnom postoje trenuci u kojima je u stanju da se nasmeje ili uteši. S depresijom je drugačije: osećanja koja prate depresivnu osobu utiču na sve aspekte njenog života, a njoj je teško ili čak ne moguće da uživa u bilo čemu, uključujući aktivnosti i ljude koji su joj ranije prijali. Depresija je mentalno oboljenje, a ne emocija.
Simptomi depresije su:
- konstantan osećaj tuge
- razdražljivost
- osećaj umora
- poremećaji sna
- poremećaji u ishrani
- poteškoće pri koncentrisanju
- gubitak interesovanja i entuzijazma za stvarima koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo
- osećaj krivice
- fizički simptomi poput glavobolje i bolova u mišićima
- osećaj bezvrednosti
- suicidne misli, neprestano razmišljanje o smrti
Neki od ovih simptoma mogu da se jave i kada je u pitanju "obična" tuga, ali oni ne bi smeli da traju duže od dve nedelje. Suicidne misli nisu pokazatelj tuge već depresije.
![abortus, depresija](/data/images/2021/05/18/14/321374_shutterstock-1569483022_ff.jpg?ver=1636453995)
Pitanje kako razlikovati tugu od depresije toliko je često proteklih godina da je Američka psihijatrijska asocijacija napravila Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje (DSM-5), koji mnogi profesionalci koriste kako bi pronašli odgovor. On sadrži devet potencijalnih simptoma, a njihova ozbiljno se, takođe, meri u okviru dijagnostičkog procesa. To su:
- osećaj depresije tokom većeg dela svakog dana ili celodnevno
- gubitak interesovanja i uživanja u aktivnostima koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo
- nesanica ili preterano spavanje
- gubitak apetita ili povećan apetit, praćeno naglim mršavljenjem ili gojenjem
- razdražljivost, uznemirenost
- ekstreman osećaj zamora
- neopravdan ili preuveličan osećaj krivice ili bezvrednosti
- nemogućnost koncentracije ili odlučivanja
- suicidne misli i potezi ili preterano razmišljanje o smrti
Koji su faktori rizika?
Depresija može da pogodi muškarce i žene bilo kog životnog doba, etničke grupe i socioekonomske pozadine. Ipak, postoje faktori rizika za njen razvoj, kao što su traume iz detinjstva, nemogućnost nošenja s tužnim događajem poput smrti bližnjeg, nisko samopouzdanje, porodična istorija mentalnih bolesti, istorija upotrebe narkotika i alkohola, nedostatak podrške porodice itd.
Veruje se da depresiji mogu da doprinesu i neki lekovi, poput beta-blokatora, kortikosteroida, hormonskih lekova, statina...