Jedna grupa pigmenata, koja se nalazi u velikom broju namirnica, dokazano poboljšava izgled i zdravlje kože, i to na nekoliko načina!
Poznato nam je koliko je voće i povrće korisno za organizam jer zahvaljujući vitaminima, mineralima, antioksidansima i vlaknima pomaže normalan rad svih sistema.
Hranljive materije za lepšu kožu
Kada je reč o zdravlju i izgledu kože, mnogo je hranljivih namirnica koje mogu da budu korisne, a samo neke od njih su:
- vitamin C, koji stimuliše proizvodnju kolagena, smanjuje bore i fleke, ubrzava zarastanje kože,
- vitamin A, koji se pretvara u retinol u telu, pomaže obnavljanje ćelija kože, štiti od akni i suvoće,
- vitamin E, koji štiti od oštećenja od sunca i prevremenog starenja.
- vitamin K, koji smanjuje tamne kolutove i crvenilo kože,
- selen i cink, koji pomažu kod akni tako što regulišu lčenje sebuma umiruju upale...
Jedan od često hvaljenih sastojaka voća i povrća koji ima veliku moć očuvanja i poboljšanja kože su karotenoidi, grupa pigmenata koji se nalaze u voću i povrću jarkih boja. Oni imaju snažno antioksidativno dejstvo i veoma su značajni za zdravlje i izgled kože.
Karotenoidi za očuvanje zdravlja i izgleda kože tokom starenja
Rumunski stručnjaci nedavno su sproveli pregled više ranije objavljenih studija o uticaju karotenoida na kožu tokom starenja, a svoje zanimljive nalaze objavili su u medicinskom časopisu Nutrients.
Kako se pokazalo, postoji nekoliko načina na koje karotenoidi pomažu koži u okviru anti-age zaštite.
- Antioksidativna zaštita. Кarotenoidi mogu pomoći u neutralizaciji i ublažavanju efekata oksidativnog stresa, centralnog mehanizma u patologiji starenja kože. Pored toga, antioksidativni mehanizmi karotenoida podržavaju proizvodnju hijaluronske kiseline, koja igra glavnu ulogu u hidrataciji i elastičnosti kože.
- Zaštita od UV zračenja. Кarotenoidi mogu pomoći u rasipanju UV zraka i smanjenju energije dostupne za oštećenje kože.
- Antiinflamatorna svojstva. Кarotenoidi mogu pomoći u smirivanju upale i smanjenju efekta koji upala može imati na kožu.
- Proizvodnja kolagena. Кolagen je najzastupljeniji strukturni protein u dermisu, debelom unutrašnjem sloju naše kože. Neophodan je za održavanje čvrstine i elastičnosti kože, a karotenoidi mogu pomoći u poboljšanju sinteze kolagena i inhibiranju njegove razgradnje.
- Hidratacija kože. Suva koža deluje starije i naboranije, i nažalost, kako starimo, naša koža sve je suvlja. Кarotenoidi mogu pomoći u održavanju nivoa vlažnosti kože tako što pomažu u poboljšanju njene barijere, zajedno sa svojim antiinflamatornim i antioksidativnim dejstvom.
Istraživači, takođe, napominju da je zdravlje creva ključni faktor. Кada jedemo hranu bogatu karotenoidima, pre nego što se razgrade i oslobode u krvotok do ćelija kože, oni se nalaze u crevima. Zdravlje vašeg crevnog okruženja će delimično odrediti koliko karotenoida vaše telo može da apsorbuje i koristi, što se naziva biodostupnost hranljivih materija.
Pored zdravlja creva, rumunski naučnici su otkrili da karotenoidi imaju veću biodostupnost kada se jedu sa nezasićenim mastima ili kada se blago kuvaju.
Dakle, karotenoidi deluju tako što:
- koža izgleda zdravije, svežije i blistavije,
- ten dobija prirodan sun-kissed efekat bez sunčanja, a
- koža je otpornija na oštećenja i starenje.
U kojim namirnicama se nalaze karotenoidi?
Najbolji izvori ukupnih karotenoida su:
- šargarepa
- kelj
- spanać
- bundeva i batat
- paradajz
- lubenica
- kajsija
Kada je reč o beta-karotenu, koji se pretvara u vitamin A i važan je za kožu, vid i imunitet, njega najviše ima u šargarepi, batatu, bundevi, kajsijama, dinji, papaji, spanaću, kelju i brokoliju.
Karotenoid likopen nalazi se u najvećim količinama u paradajzu, grejpfrutu, lubenici i crvenoj paprici, a on štiti kožu od UV oštećenja i povezuje se i sa zdravljem srca.
Tu su i lutein i zeaksantin, kojeg najviše ima u zelenom lisnatom povrću (kelj, spanać, brokoli), kukuruzu, grašku, tikvicama, kiviju, a ovi karotenoidi štite oči i kožu od slobodnih radikala i plavog svetla.
Alfa-karoten je snažan antioksidans, koji pomaže zdravlju pluća i kože, a najviše ga ima u šargarepi, bundevi, tikvicama, kajsijama i mandarini.
Manje je poznat karotenoid beta-kriptoksantin, kojeg u velikim količinama uima u mandarini, pomorandži, papaji, bundevi i kukuruzu, a on se pretvara u vitamin A i štiti ćelije.
BONUS VIDEO
Dermatolog upozorava na najčešće greške tokom leta






