organizam se gasi

Šta se dešava s telom pred smrt? Doktorka s 30 godina iskustva u palijativnoj nezi kaže da dva znaka najavljuju kraj

0

Ljudski organizam na samrti prelazi na drugi "režim rada", objašnjavaju eksperti, pa nije tako dramatična kao u filmovima.

Dodajte Glossy u vaš Google izbor
Smrt uglavnom nije dramatična i iznenadna kao u filmovima
Smrt uglavnom nije dramatična i iznenadna kao u filmovimafoto: Chinnapong/Shutterstock

Šta se dešava sa ljudskim telom u poslednjim danima i satima života pitanje je koje vekovima izaziva radoznalost, ali i strepnju. Iako se o smrti uglavnom govori kao o nečemu iznenadnom i dramatičnom, lekari koji rade s teško obolelim pacijentima ističu da je kraj života u većini slučajeva postepen proces tokom kojeg organizam prolazi kroz prepoznatljive promene.


Jedna od njih je i doktorka Ketrin Maniks, specijalistkinja palijativne medicine, koja je više od tri decenije radila s pacijentima na kraju života.

 

Prilikom gostovanja u BBC-jevom podkastu Women's Hour, ona je govorila o tome šta se najčešće dešava u završnoj fazi života i pokušala da razbije neke od najčešćih zabluda o umiranju.


Prvi znak je nagli pad energije


Prema rečima doktorke Maniks, organizam postepeno počinje da gasi svoje funkcije, a jedna od prvih promena jeste izražen nedostatak energije.

 

Telo prelazi u drugi 'režim' na samrti
Telo prelazi u drugi "režim" na samrtifoto: PeopleImages/Shutterstock

Prvo što može da se primetitje da telu počinje da nestaje energije, kao kada imate star mobilni telefon s baterijom na izdisaju. Uključite telefon, ali baterija se i dalje ne puni. Tad osoba nije gladna, nije žedna. Ne jede jer telo umire. Postepeno, ove osobe ulaze u stanje svojevrsne nesvesti, odnosno ne razmišljaju ni o čemu i ništa ne znaju – objasnila je.


Kako ističe, u toj fazi ljudi uglavnom prestaju da osećaju potrebu za hranom i tečnošću jer organizmu više nije potrebna energija na isti način kao ranije.


Menja se i način disanja


Doktorka je pričala i o promenama koje se javljaju pri disanju u završnoj fazi života. Reč je o pojavi poznatoj kao terminalni respiratorni sekret, odnosno onome što se često naziva "samrtnim ropcem".

Disanje menja ritam, postaje duboko, a zatim postepeno usporava, da bi se opet ubrzalo. Smenjuje se ubrzan ritam sa sporim. Ako ovakvo stanje ranije niste videli, mogli biste da pomislite da osoba plitko diše, ali da se muči i zato "dahće" – kaže dr Maniks.


Iako takvo disanje može da delujeuznemirujuće osobama koje ga posmatraju, doktorka naglašava da pacijent u toj fazi uglavnom nije svestan onoga što se dešava.

 

Ljud na samrti uglavnom prestaju da osećaju potrebu za hranom i tečnošću jer organizmu više nije potrebna energija na isti način
Ljud na samrti uglavnom prestaju da osećaju potrebu za hranom i tečnošću jer organizmu više nije potrebna energija na isti načinfoto: Pixel-Shot/Shutterstock

Trenutak smrti nije onakav kakvim ga često prikazuju filmovi


Prema njenim rečima, ove promene se javljaju kad osoba na samrti već ulazi u stanje duboke nesvesti.


Zbog toga, kako ističe, završni trenuci života u većini slučajeva nisu dramatični niti bolni na način na koji se često prikazuju u filmovima i serijama, već predstavljaju prirodan završetak procesa kroz koji organizam postepeno prolazi.


Naučnici proučavaju još jedan zanimljiv fenomen


Osim fizičkih promena, poslednjih godina sve više pažnje privlače i psihološka iskustva ljudi koji se nalaze na samom kraju života.
Brojna istraživanja ukazuju na to da mnogi teško oboleli pacijenti u tom periodu prijavljuju veoma živopisne snove ili vizije.

 

U njima se često pojavljuju članovi porodice i bliske osobe koje su već preminule, a pojedini pacijenti izgovaraju rečenice koje njihovim najbližima deluju neobično ili simbolično.


Iako nauka još nema konačno objašnjenje za ove pojave, stručnjaci smatraju da proučavanje iskustava ljudi na kraju života može da doprinese boljem razumevanju samog procesa umiranja i pomogne porodicama da ga lakše prihvate.

 

BONUS VIDEO

Ovo su prvi znaci demencije

 

makonda-tracker