ČISTI ARTERIJE

Kako sniziti holesterol za 2 dana? Otkriven iznenađujući efekat jedne jeftine namirnice na krvne sudove

0

Iako deluje neverovatno da je moguće smanjiti nivo holesterola za vrlo kratko vreme, jedna studija nemačkih naučnika dala je obećavajuće rezultate.

Ishrana je jedan od najvažnijih faktora regulacije nivoa holesterola
Ishrana je jedan od najvažnijih faktora regulacije nivoa holesterolafoto: David Prado Perucha, Shutterstock

Povišen holesterol je jedna od najvećih opasnosti po zdravlje današnjeg čoveka, a često se naziva tihim ubicom jer može da ne daje očigledne simptome dok istovremeno ugrožava život.


Jedan od najvažnijih faktora rizika je ishrana, pa će vam lekari često preporučiti da se pozabavite ovim problemom na prvom mestu tako što ćete promeniti način ishrane.


Poznato je koja hrana bi trebalo da se izbaci iz jelovnika da bi se snizio nivo holesterola, ali ima i mnogo namirnica koje treba jesti više iz istog razloga.

Ovas protiv visokog "lošeg" holesterola

 

Novija studija, objavljena u časopisu Nature, otkrila je da konzumiranje ovsene kaše može značajno da smanji nivo LDL ("lošeg") holesterola za samo dva dana, sa smanjenjem od oko 10% kod ljudi sa metaboličkim sindromom.

 

Ovsene pahuljice su odlična namirnica za snižavanje povišenog LDL ('lošeg') holesterola, zahvaljujući visokom sadržaju rastvorljivih vlakana poznatih kao beta-glukan
Ovsene pahuljice su odlična namirnica za snižavanje povišenog LDL ("lošeg") holesterola, zahvaljujući visokom sadržaju rastvorljivih vlakana poznatih kao beta-glukanfoto: Vladislav Noseek/Shutterstock

Iznenađujuće je i što su istraživači otkrili da veliki deo njegovih blagodeti potiče od jedinjenja koja se proizvode dok creva razlažu ovas.

 

Istraživači s Univerziteta u Bonu su analizirali dve grupe odraslih osoba s metaboličkim sindromom, skupom stanja među kojima su gojaznost, visok krvni pritisak, povišen šećer u krvi i abnormalni nivoi holesterola. Svi učesnici su bili starosti između 45 i 70 godina, a ukupno ih je bilo 64, u dva različita istraživanja.

 

U prvoj studiji, 32 učesnika su nasumično raspoređena grupu koja je bila ili na kratkoj dijeti s velikim dozama ovsa ili u kontrolnu dijetu tokom dva dana. Oni u grupi sa ovsom su jeli tri obroka od ovsa dnevno, a svaki sadržao oko 100 grama (otprilike 1 šolju) valjanih ovsenih pahuljica, pa su tako jeli ukupno 300 grama dnevno. Кontrolna grupa je jela obroke bez ovsa, a ona koja je jela ovas je praćena još šest nedelja, dok se nisu vratili svojoj normalnoj ishrani.

 

Ovsena kaša obogaćena bobičastim voćem i orašastim plodovima
Ovsena kaša obogaćena bobičastim voćem i orašastim plodovimafoto: Vladislav Noseek/Shutterstock

U drugoj studiji, 34-oro ljudi je raspoređeno da ili zameni jedan obrok dnevno hranom od ovsa (80 grama ovsenih pahuljica) ili nastave svoju uobičajenu zapadnjačku ishranu šest nedelja. Istraživači su prikupili uzorke krvi i stolice kako bi analizirali nivo holesterola, sastav crevnih bakterija i metabolomičke profile, u suštini mereći koji metaboliti cirkulišu u telima učesnika.

Kako više ovsa u ishrani utiče na holesterol?

 

Rezultati su bili posebno upečatljivi za kratkoročnu dijetu s visokim dozama ovsa. Nakon samo dva dana, učesnici u grupi koja je konzumirala ovas imali su značajan pad i LDL ("lošeg") holesterola (oko 10%) i ukupnog holesterola (oko 8%) u poređenju s kontrolnom grupom.


Možda je još zanimljivije to što je otkriveno da su nivoi holesterola imali tendenciju da ostanu ispod početnih vrednosti tokom šestonedeljnog perioda praćenja, čak i nakon što su se učesnici vratili svojoj redovnoj ishrani.

 

Holesterolski plak nastaje od masti, holesterola, kalcijuma i drugih supstanci u krvi.
Holesterolski plak nastaje od masti, holesterola, kalcijuma i drugih supstanci u krvi. foto: Kateryna Kon/Shutterstock

Obe "intervencije" ovsom su dovele do povećanja nivoa ferulinske kiseline, fenolnog jedinjenja koje se nalazi u ovsu, u krvi učesnika. Ishrana s visokim dozama ovsa takođe je povećala dihidroferuličnu kiselinu, metabolit koji se proizvodi kada crevne bakterije razgrađuju feruličnu kiselinu. Ovo je značajno jer su istraživači pronašli jake veze između ovih mikrobno proizvedenih fenolnih jedinjenja i smanjenja nivoa holesterola.

 

Šestonedeljna umerena ishrana sa ovsom pokazala je blaže efekte. Iako je povećao neke fenolne metabolite i izgledalo je da stabilizuje nivo holesterola, nije proizveo isto dramatično smanjenje holesterola kao kratkoročni pristup sa visokim dozama. Istraživači sugerišu da bi to moglo biti zbog toga što individualne razlike u sastavu crevnih bakterija i prehrambenim navikama igraju veću ulogu kada je konzumiranje ovsa umerenije.

 

Vredi napomenuti da je ova studija imala relativno mali uzorak, što znači da bi rezultati trebalo da budu potvrđeni u većim studijama. Učesnici su bili uglavnom odrasli belci iz Nemačke, tako da se nalazi možda ne odnose na sve populacije. Pored toga, neke informacije o ishrani su učesnici sami prijavljivali, što uvek ostavlja prostor za greške.

 

Beta-glukan iz ovsa usporava apsorpciju masti i holesterola, što direktno smanjuje nivo lošeg holesterola u krvi.
Beta-glukan iz ovsa usporava apsorpciju masti i holesterola, što direktno smanjuje nivo lošeg holesterola u krvi.foto: Vladislav Noseek/Shutterstock

Naravno, potrebno je još istraživanja, s više učesnika, da se donese konačni zaključak, ali ovi nalazi obećavaju!

 

Кako primeniti ove rezultate na svakodnevni život?

 

Ako želite da ojačate zdravlje srca, ovi nalazi ukazuju na to da ovsena kaša može biti još moćniji alat nego što smo mislili, naročito kada se konzumira u većim količinama.

 

Iako konzumiranje 300 grama ovsenih pahuljica dnevno, što je količina koja je korišćena u studiji s visokim dozama, nije praktično za većinu ljudi, studija sugeriše da bi moglo da bude korisno da se periodično uvedu dani u kojima je ovas u fokusu ishrane, odnosno da bi to moglo da bude korisna strategija za ljude koji žele da snize nivo holesterola.

 

BONUS VIDEO

Kardiolog o srčanoj slabosti

 

makonda-tracker