Prvo dete iranskog šaha Pahlavija bila je devojčica, koja po iranskom zakonu nije mogla da sedne na presto, pa su odmah počele priče o tome hoće li ikada stići sin. Ta sudbina suvišne, nevidljive, dugo je pratila princezu Šahnaz, koja i danas preferira da se kloni pogleda.
Aktuelni sukob između Izraela i Irana vratio je u žižu porodicu Pahlavi, naslednike pokojnog šaha Mohameda Reze Pahlavija, poslednjeg cara Irana.
Potomci šaha Mohameda Reze često se oglašavaju povodom situacije u Iranu, a mediji se prisećaju tužne sudbine porodice Pahlavi posle Iranske revolucije 1979.
Poslednji iranski car tada se s porodicom uputio na dugo putovanje, od Egipta do Amerike i nazad, a umro je već sledeće godine. S njim, međutim, nije bilo njegovo najstarije dete, princeza Šahnaz, koja je život posle pada moharhije nastavila u Švajcarskoj.
Majka je se odrekla zarad svoje slobode i sreće
Princeza Šahnaz Pahlavi rođena je 27. oktobra 1940, tokom prvog braka šaha Mohameda Reze. Njena majka je kraljica Favzija od Egipta, žena neobične životne priče, koja je sa šahom bila u ugovorenom braku. Ovaj politički potez trebalo je da ujedini sunitsku i jednu šiitsku monarhiju jer je Favzija bila ćerka eipatskog kralja Fauda I i sestra kralja Faruka I.
Šahnazina majka bila je nesrećna u braku, a šah joj se nikad nije dopadao, kao ni Iran. Jedino zajedničko dete dobili su već godinu dana posle venčanja, a Šahnaz je na svet došla u teheranskoj Palati Sadabad, godinu dana pre nego što je šah Mohamed došao na tron.
Njena majka Favzija godinama se nakon porođaja borila protiv depresije, u jednom momentu se vratila u rodni Egipat i više nikada nije kročila u Iran. Odbila je da se vrati kući i šah je morao da pristane na razvod, a jedini uslov je bio da njihova ćerka Šahnaz ostane s njim i odrasta u Iranu.
Kraljica je pristala na to i princeza je preko noći ostala bez majke, žive, ali kilometrima daleko.
Hteli su da trguju njom
Šah Mohamed Reza čeznuo je za sinom koji će ga naslediti i kasnije ušao u brak s kraljicom Sorajom, s kojom nije imao dece, pre nego što je sa trećom ženom i poslednjom iranskom kraljicom Farom Dibom dobio četvoro.
Princeza Šahnaz je viđena kao sredstvo za trgovinu i nakon što je njen život u Iranu bio uslov za Favziijinu slobodu: otac je planirao da je uda za kralja Fejsala II od Iraka, koji je zatražio iranskom šahu njenu ruku. Ona, međutim, nije htela ni da čuje za to, pa je Pahlavi bio prinuđen da odbije prosidbu.
Dva braka princeze Šahnaz
Ipak, uskoro se udala, sa svega 16 godina, za istaknutog iranskog političara i diplomatu Ardešira Zahedija. Upoznala ga je kao 14-godišnjakinja u Nemačkoj, u trenutku kad je on imao 27 godina, a venčali su se u Golestanskoj palati 1957.
Naredne godine dobili su ćerku princezu Mahnaz Zahedi, ali je brak trajao samo do 1964. godine.
Prva ćerka šaha Pahlavija udala se potom 1971. za Hozroja Džahanbanija, sina jednog istaknutog iranskog generala. "Da" mu je rekla u Ambasadi Irana u Parizu, a s njim je ostala sve do Džahanbanijeve smrti 2014.
Zajedno su dobili sina Kejhosrova i ćerku Favziju, koju je princeza nazvala po svojoj majci.
Moćna, sposobna, ali u senci
Šahnaz je tokom vladavine njenog oca bila uspešna poslovna žena i ulahala u poljoprivredna preduzeća i fabrike za montiranje "Hondinih" bicikala i motora.
Iranska revolucija 1979. zatekla ju je, kao i ostatak porodice, a utočište je s porodicom pronašla u Švajcarskoj, gde živi i danas. U međuvremenu je dobila i švajcarskoj državljanstvo, 2013. dodeljeno joj je i egipatsko.
Za razliku od mlađeg polubrata princa Reze Pahlavija i polusestara, princeza Šahnaz nikada se nije preterano eksponirala i isticala. Tako je ostalo i danas, kada se ne pojavljuje na javnim događajima i o njenom životu nije poznato mnogo detalja.
BONUS VIDEO
Situacija na Bliskom istoku





