Srpska Nova godina se tradicionalno obeležava 14. januara, kada po julijanskom kalendaru počinje i nova godina, a ovaj dan je u narodu poznat i slavi se i kao Mali Božić.
Srpska Nova godina se poklapa sa praznikom Svetog Vasilija Velikog, koji se obeležava među pravoslavnim vernicima i u narodu i kao Mali Božić. Po običaju, domaćice na ovaj dan pripremaju vasilicu, obredni kolač koji je dobio ime upravo po ovom svetitelju.
Mali Božić je značajan u pravoslavnom kalendaru i označen je crvenim slovom, a u prošlosti su naši preci praktikovali mnogo običaja, od kojih su se neki sačuvali do danas. Opstala su i mnoga interesantna verovanja, a u nastaku ćete pronaćiu najpoznatija.
- Svaki važan praznik je naše pretke terao da gledaju u nebo, pa ni Mali Božić nije izuzetak. Meteorološki znakovi i vremenske prilike su imali posebno značenje, a verovalo se da sneg i oblačno vreme na ovaj dan nagoveštavaju rodnu godinu. U pojedinim delovima Hercegovine i danas se čuva običaj spaljivanja ostataka badnjaka od obeležavanja Božića.
- Smatra se da je na Mali Božić naročito važno sačuvati mir u porodici i izbegavati svađe, jer nesuglasice na ovaj dan donose nesreću tokom cele godine.
- U nekim krajevima postoji i verovanje da treba biti oprezan kako vas neko ne bi prevario.
- Posebnu pažnju domaćini posvećuju odlasku u crkvu, gde se moli za zdravlje, sreću, ljubav i sklad u porodici.
Srpska Nova godina je za porodicu
Veče 13. januara rezervisano je za okupljanje porodice oko svečane trpeze. Tačno u ponoć svi prisutni razmenjuju poljupce i čestitke, izražavajući želje za sreću u narednoj godini.
Prvog dana Srpske Nove godine, ručak se tradicionalno postavlja ranije nego inače, a starinski običaj je uključivao posluženje glave božićnog pečenja. Ručak na Mali Božić uvek je svečaniji i bogatiji nego u svakodnevnim prilikama.
Posebno verovanje vezano je za period između Božića i Malog Božića, da ako neko u tom periodu umre njegova duša odmah odlazi u raj.
BONUS VIDEO
Repušnica - simbol mesta bez stanovnika




