Celer, krastavci, brokoli, zelena salata, grejpfrut i slično voće i povrće nose titulu namirnica sa minus kalorijama, ali da li one zaista mogu da "pojedu same sebe"
Verovatno ste već čuli za namirnice sa takozvanim "negativnim kalorijama" i možda se zapitali da li zaista postoje. Ideja zvuči primamljivo, jesti određenu hranu i pritom trošiti više kalorija na njeno varenje nego što ona sadrži.
Najčešće se na listi takvih namirnica nalaze celer, krastavac, zelena salata,, brokoli, grejpfrut, različito bobičasto voće.
Ali koliko je ova teorija zaista naučno utemeljena i šta znači izraz negativne kalorije? Ovaj koncept se zasniva na stvarnom fiziološkom procesu koji se naziva termički efekat hrane (TEF).
To je energija koju organizam troši na žvakanje hrane, varenje, apsorpciju hranljivih materija, njihovu distribuciju kroz telo. Nakon obroka telo zaista troši dodatnu energiju, ali taj efekat ima svoja ograničenja.
U proseku organizam na varenje potroši:
20–30% kalorija iz proteina
5–10% kalorija iz ugljenih hidrata
do 3% kalorija iz masti
Pošto se voće i povrće uglavnom sastoje od vode, vlakana i ugljenih hidrata, njihovo varenje troši samo manji deo unetih kalorija, a ne više nego što sadrže.
Zašto negativne kalorije ne postoje?
Sa stanovišta fiziologije i osnovnih zakona termodinamike, nije moguće da telo na obradu jedne namirnice potroši više energije nego što iz nje dobije.
Da je to moguće, organizam bi stalno stvarao energetski deficit bez korišćenja sopstvenih rezervi, što nije u skladu sa načinom na koji ljudsko telo funkcioniše.
Naučna istraživanja do danas nisu pronašla nijednu namirnicu kod koje troškovi varenja premašuju njenu energetsku vrednost.
Primer celera
Celer se često navodi kao najpoznatija negativna kalorijska namirnica.
Iako sadrži veoma malo kalorija, istraživanja pokazuju da telo ipak apsorbuje značajan deo energije koju on sadrži.
Drugim rečima, celer ne stvara kalorijski minus, jednostavno ima veoma malo kalorija.
Šta je sa vlaknima?
Jedan od čestih argumenata jeste da organizam troši mnogo energije na razgradnju vlakana.
Međutim, ljudi nemaju enzime koji mogu u potpunosti da razgrade većinu vrsta vlakana.
Ona uglavnom:
- prolaze kroz digestivni sistem
- delimično fermentišu u crevima
- doprinose zdravlju crevne mikrobiote
Zbog toga se ne može govoriti o velikoj energetskoj potrošnji za njihovu obradu.
Prave prednosti ovih namirnica
Iako negativne kalorije ne postoje, namirnice koje se često svrstavaju u ovu grupu imaju brojne prednosti.
Niska kalorijska gustina
Namirnice poput krastavca, celera i zelene salate sadrže veoma malo kalorija u odnosu na svoju zapreminu.
To znači da možete pojesti veću količinu hrane bez značajnog povećanja kalorijskog unosa.
Duži osećaj sitosti
Velika količina vode i vlakana doprinosi osećaju punoće u želucu.
Zbog toga duže ostajete siti, lakše kontrolišete apetit, prirodno unosite manje kalorija tokom dana.
Bogatstvo vitamina i minerala
Ove namirnice obiluju vitaminima, mineralima, antioksidansima i drugim korisnim biljnim jedinjenjima. Zbog toga doprinose opštem zdravlju i kvalitetu ishrane.
Veća zapremina obroka
Dodavanjem povrća i voća možete povećati količinu hrane na tanjiru bez značajnog povećanja kalorija.
To je jedan od razloga zašto se ovakve namirnice često preporučuju osobama koje žele da smršaju ili održe telesnu težinu.
Hrana sa negativnim kalorijama zapravo ne postoji. Nijedna namirnica ne zahteva više energije za varenje nego što je sama sadrži.
Međutim, celer, krastavci, brokoli, zelena salata, grejpfrut i slično voće i povrće i dalje su odličan izbor za zdravu ishranu jer imaju malo kalorija, bogati su vodom i vlaknima i pomažu u kontroli apetita.
Dakle, iako ne sagorevaju kalorije same od sebe, svakako mogu biti dragocen saveznik u održavanju zdrave telesne težine i uravnotežene ishrane.
Bonus video:
Kako se pravi kalorijska bomba - užička komplet lepinja?