da li ste znali?

Oko 500 miliona ljudi danas živi s njim: 9 stvari koje mogu da doprinesu razvoju DIJABETESA

0

Svetski dan borbe protiv dijabetesa predstavlja najveću svetsku kampanju posvećenu podizanju svesti o dijabetesu. Pokrenut je 1991. godine od strane Međunarodne federacije za dijabetes (IDF) i Svetske zdravstvene organizacije (SZO).

foto: Shutterstock
foto: Shutterstock

Dijabetes ili prostije rečeno šećerna bolest postala je deo savremenog sveta, gde neretko možemo čuti da se sve više ljudu suočava sa ovim veoma podmuklim stanjem organizma koji se još naziva "tihim ubicom".

 

On prestavlja hronični, neizlečivi sistemski poremećaj metabolizma koji se otkriva hiperglikemijom ― trajno povišenim nivoom glukoze u krvi.

 

U današnjem dobu ovaj poremećaj se obraja u najčešći endokrinološki problem koji je svake godine u porastu, te nas brojna od 500 miliona ljudi u svetu nimalo ne iznenađuje.

 

Iako se po mišljenju lekara i istraživanja genetika smatra ključnim krivcem dijabetesa, on može doći i kao poslednica neadekvatnog načina živoa, a ovi uzorci mogu doprineti da ga dobijete:

 

1. Genetska predispozicija

 

2. Gojaznost 

 

3. Alkoholizam 

 

4. Karcinom pankreasa

 

5. Virusna oboljenja

 

6. Endrokrinološka oboljenja

 

7. Lekovi i hemijski agresivni preparati

 

8. Fizička stagnacija, prekomerna konzumacija slatkiša, sokova.

 

9. Hronični stres

 

Kada smo ustanovili moguće uzoročnike, treba se upoznati i sa tipovima šećerne bolesti od kojih će se sačiniti prava terapija.

 

Postoje potencijalni dijabetes ili predijabetes, latentni ili stresni dijabetes, hemijski ili asimptomatski dijabetes i manifestni dijabets.

 

Nakon kliničkih ispitivanja klasifikuje na dijabetes tip 1 i tip 2.

 

Tip 1 se najčešće javlja kod ljudi mlađih od trideset godina, tokom puberteta, Ovaj autoimuni proces može oštetiti beta - ćelije pankreasa, te se prepisuje terapija  primanje insulina tokom čitavog života.

 

DIJABETES, dijabetes
foto: Profimedia

 

Tip 2 se najčešće javlja nakon četrdesete godine života i spada u poslednice raznih abnormalnosti na nivou perifernih tkiva. U zavisnosti od stanja organizma pepisuje se terapija medikamentima i insulinskom terapijom do kraja života.

 

Ukoliko sumnjate da imate povišen nivo šećera u krvi, uputite se u laboratoriju, kako biste dobili rezultate iz krvi i urina. 

 

Zanemarena šećerna bolest više od nekoliko godina može prouzrokovati teške poslednice  poput srčanog udara, moždanog udara, oboljenje bubrega, oštećenje vida, oštećenje nerava, suženje karotidnih i perifernih arterija ekstremitet.

 

Pravilnim načinom ishrane bogate svežnim povrćem, žitaricama, voćem, fizičkom aktivnošću i izbegavanjem stresnih situacija možemo zaobići ovo teško stanje organizma, naročitko kada govorimo o insulinskoj rezistenciji i predijabetesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

makonda-tracker