Uvreženo je verovanje da je moguća sinhronizacija ciklusa majke i ćerke, prijateljica, koleginica itd. Štaviše, čak 95 odsto žena veruje u ovu teoriju! Ima li ona veze sa istinom?
![foto: Shutterstock](/data/images/2021/07/22/13/325276_devojkejedusladoleddrugariceshutterstock-437928601_ff.jpg?ver=1626954637)
Teorija da se menstrualni ciklusi usklađuju kad su žene fizički blizu opšte je prihvaćena. Štaviše, ankete su pokazale da 95 odsto žena veruje u nju.
— Definitivno verujem da je to istina — kaže nam Jovana (28). — Dešavalo mi se da mama i ja imamo u isto vreme, drugarica s fakulteta, koleginica s posla... Nemoguće je da je slučajnost.
Ipak, po svemu sudeći, mogla bi da bude.
Teorija američke psihološkinje Marte Meklintok iz 1971. godine vrlo brzo je stekla ogromnu popularnost, a svedena je na termin menstrualna sinhronizacija. Meklintokova je sa svojim timom istraživala dinamiku ciklusa mladih žena koje stanuju u studentskim domovima i utvrdila je da se posle nekoliko meseci njihove menstruacije usklade. Zaključak studije bio je da ovakvu sinhronizaciju treba pripisati interakciji feromona drugim faktorima poput mesečevih mena.
![Drugarice, Prijateljstvo, Devojke, Prijateljice, Menstruacija](/data/images/2021/07/22/13/325277_tuznedrugaricegledajufilmshutterstock-1437181613_ff.jpg?ver=1626954650)
Ako verujete u ovu teoriju, mislite da je moguće da žene koje provode mnogo vremena zajedno imaju ciklus u isto vreme, sa čim medicina, ipak, nije saglasna u potpunosti.
Naime, jedno istraživanje kineskih i američkih naučnika u kojem su prikupljeni podaci 186 žena koje žive u studentskom domu u Kini pokazalo je da takva veza ne postoji i da se menstrualni ciklusi "poklope" sasvim slučajno, ali još veći udarac teoriji Marte Meklintok je studija stručnjaka s Univerziteta u Oksfordu u kojoj je izneta tvrdnja da je sinhronizacija nemoguća na osnovu analize čak hiljadu i po žena!
— Mi, ljudi, volimo uzbudljive priče. Želimo da objasnimo ono što primećujemo na neki smislen način. Ideja da se to što vidimo dogodilo slučajno ili nasumično jednostavno nije toliko interesantna — kaže Aleksandra Alvernj, profesroka biokulturne antropologije na Oksfordu.