Jedna novinarka je za potrebe eksperimenta uvela pravilo da svaki dan pojede makar jedan paradajz, na razne načine i u različim kombinacijama, a došla je vrlo interesantnih saznanja o tome kako on utiče na telo.
Paradajz je jedna od namirnica koje skoro svi redovno jedu, čak i tokom zime, a naročito u toplim mesecima. Retko ko, međutim, razmišlja o tome šta bi se dogodilo kada bi ova salata postala deo svakodnevne ishrane bez izuzetka.
Upravo to je odlučila da proveri novinarka i autorka tekstova o zdravlju Bet En Majer, koja je tokom sedam dana svakog dana jela barem jedan paradajz na razne načine: sirov, kuvan, u sosu, salati...
Kako je objasnila u svom iskustvu za portal Parade, želela je da vidi hoće li svakodnevna konzumacija paradajza zaista doneti neke promene kada je reč o sitosti, varenju i opštem osećaju tokom dana.
Za potrebe svog eksperimenta koristila je različite vrste paradajza, uključujuće velike, mesnate sortekao što je popularno volovsko srce, čeri paradajz koji je uzgajala u svojoj bašti, običan kupovni paradajz, a kombinovala ga je sa svakodnevnim obrocima.
1. Domaći sos od paradajza nije smetao stomaku
Jedno od prvih iznenađenja joj je bio domaći sos za pastu. Navikla je na kupovne varijante koje sadrže dosta soli, ali je primetila da joj domaći sos od paradajza mnogo manje opterećuje stomak.
Kako kaže, nakon obroka nije imala osećaj težine ni gorušicu, što joj se ranije često događalo.
2. Termički obrađen je više prijao nego sirov
S druge strane, sirov paradajz u salatama joj nije jednako prijao. Primetila je da joj upravo svež paradajz ponekad izaziva blagu nelagodu u želucu, dok kuvan nije pravio problem. Kasnije je saznala da termička obrada može da ublaži kiselost paradajza, zbog čega ga mnogi lakše vare u kuvanom obliku.
3. Posle paradajza je bila sitija
Ipak, ono što ju je najviše iznenadilo jeste osećaj sitosti. To što je svaki dan dodavala paradajz svemu što jede je učinilo da duže ostane sita i da manje poseže za grickalicama između obroka!
4. Paradajz je vrlo praktičan za pripremu različitih jela
Posebno joj se dopalo što se paradajz lako uklapao u različite vrste jela, pa je bio dobro rešenje i za brz ručak tokom radne nedelje i za složenije vikend recepte s ribom i morskim plodovima.
Tokom vikenda eksperimentisala je sa jelima poput lososa i škampa s paradajzom, što ju je podstaklo da češće bira mediteranski način ishrane.
5. Osećala se hidrirano
– Posle nedelju dana konzumiranja makar jednog paradajza dnevno, mogu da ga preporučim većini ljudi – napisala je Bet En Majer.
Kako je dodala, primetila je i da se oseća bolje hidrirano, naročito tokom toplih dana.
Paradajz je vrlo važan za uravnoteženu i zdravu ishranu
Stručnjaci već godinama izdvajaju paradajz kao jednu od najkorisnijih namirnica mediteranskog načina ishrane, koji važi za najzdraviji na svetu. Ovo voće je bogato vodom, vlaknima, vitaminom C, kalijumom i antioksidansima, među kojima se posebno izdvaja likopen, jedinjenje koje se povezuje sa zaštitom ćelija i zdravljem srca.
Istraživanja pokazuju da, ako se jede redovno, paradajz može da doprinese:
- zdravlju srca i krvnih sudova,
- boljoj hidrataciji organizma,
- zdravlju creva,
- jačanju imuniteta i
- bržem oporavku nakon fizičke aktivnosti.
Pojedine studije ukazuju i na to da ishrana bogata paradajzom i drugim biljnim namirnicama može da ima pozitivan uticaj na smanjenje rizika od određenih hroničnih bolesti, ali je svakako potrebno još istraživanja.
Paradajz nije baš za svačiji stomak
Iako se smatra veoma zdravom namirnicom, paradajz zbog svoje kiselosti nekome, ipak, može da izazove gorušicu ili iritaciju želuca, naročito ako pate od refluksa ili imaju probleme s varenjem.
U takvim slučajevima se kuvani paradajz i domaći sosovi često lakše podnose nego sirov.
Šta sadrži jedna šolja paradajza?
Prema podacima FoodData Central, jedna šolja svežeg paradajza (oko 150 grama) sadrži približno:
- 34,5 kalorija,
- 1,6 g proteina,
- 2,16 g vlakana,
- 4,7 g prirodnih šećera,
- 427 mg kalijuma i
- 19,8 mg magnezijuma.
BONUS VIDEO
Omiljena hrana Srba puna bolesti i parazita






