Najbliža saradnica i dugogodišnja ljubavnika Džefrija Epštajna, koja je trenutno na odsluženju zatvorske kazne zbog podvođenja maloletnica, godinama je bila članica visokog društva i drugarica najvećih zvezda, koje je se danas odriču.
Slučaj Džefrija Epštajna ponovo je jedna od glavnih tema u Americi i svetu, nakon što je administracija predsednika SAD Donalda Trampa odlučila da zatvori slučaj milijardera pedofila.
Pojavljuju se optužbe za zataškavanje, rasplamsao se "tihi rat" unutar MAGA pokreta, Kevin Spejsi poziva na objavljivanje sve dostupne dokumentacije, dok Stiven King ismeva samu pomisao da postoji spisak Epštajnovih klijenata...
Oglasila se i porodica Žislen Maksvel, koja trenutno služi zatvorsku kaznu za podvođenje maloletnih lica, a njeni bližnji tvrde da je suđenje Epštajnovoj najbližoj saradnici bilo nefer.
Mnogi na društvenim mrežama komentarišu da "prva dama zla" Žislen Maksvel robija zbog podvođenja maloletnica nikome jer je ona jedina koja je završila iza rešetaka. To je mnoge podsetilo na staru izjavu njenog advokata Artura Aidale.
– Ne mislim da ona ima o čemu da priča, osim možda o tome što – ako pogledate ovaj zločin u potpunosti – radi se o muškarcima koji dugo zlostavljaju žene... a u zatvoru je samo jedna osoba – žena.
Zanemarena odmah po rođenju
Pre nego što je započeo jedan od najšokantnijih slučajeva u istoriji Amerike, Žislen Maksvel bila je ugledna pripadnica visokog društva u Engleskoj i SAD i prijateljica nekih od najvećih svetskih zvezda.
Rođena je 25. decembra 1961. godine, na Božić po gregorijanskom kalendaru, a radost zbog njenog rođenja roditeljima Elizabet i Robertu prekinula je saobraćajna nesreća u kojoj je povređen njen 15-godišnji brat.
Majkl Maksvel nalazio se u automobilu koji je udario u kamion u Oksfordširu, posle čega je on proveo godine u komi, a potom umro 1967.
To se umnogome odrazilo na Žislenin život: roditelji su je emocionalno zanemarivali u prvim godinama, a njena majka je i sama priznala u svojoj autobiografiji da su oni "jedva pogledali" bebu posle Majklovog udesa.
Navodno je jednog dana, kada je imala samo tri godine, mala Žislen stala ispred majke i rekla:
– Mama, ja postojim!
Tužno detinjstvo Žislen Maksvel uprkos milionima
Njen otac Robert, koji je došao do svog položaja od ekstremnog siromaštva u čehoslovačkom jevrejskom naselju i kao jedan od retkih u njegovoj porodici koji su preživeli holokaust, postao je jedan od najistaknutijih biznismena u Britaniji. Često je opisivan kao nasilnik, Džon Preston je u knjizi "Pad" napisao da je Maksvel zlostavljao decu i fizički i verbalno.
Navodno bi ih za stolom često ispitivao o geopolitici i njihovim planovima, dovodeći ih do suza ako ne bi smatrao njihove odgovore zadovoljavajućim.
– Tukao nas je kaišem, i devojčice i dečake – rekao je Prestonu Ijan Maksvel, Žislenin brat.
Žislen je, kako je rođena u imućnoj i uglednoj, tajkunskoj porodici, rasla u svili i kadifi. Bez ikakve mere, roditelji su joj umesto ljubavi davali novac, a ona kao dete pored potrebe za pažnjom patila i od anoreksije.
Kako su godine prolazile, Robert Maksvel počeo je da obraća više pažnje na ćerku, a ona je, iako nije bila pošteđena zlostavljanja i besa po kojem je on bio poznat, uskoro važila za njegovu miljenicu. Štaviše, kasnije je Elizabet rekla da je Žislen jedina od njene dece bila razmažena. Dok su se njena braća i sestra bunili, ona se trudila da Robertu ugodi, a u intervjuu koji je 2000. dala za "Tatler" nazvala je oca "inspirativnim čovekom" i rekla da je želela ga usreći.
Odrasla je u Hedington hil holu, ogromnoj italijanskoj vili koja gleda na Oksford, u kojoj su njeni roditelji priređivali zabave za visoko društvo.
Umalo postala gospođa Kenedi
Robert Maksvel imao je velike planove za svu svoju decu, ali za miljenicu Žislen – najveće. Želeo je da preko nje uđe u porodicu Kenedi i da je uda za Džona F. Kenedija Mlađeg, sina ubijenog američkog predsednika Džona F. Kenedija i Džeki Kenedi, pa ju je usmeravao u aristokratske krugove i pružao joj samo najbolje obrazovanje.
Školovala se na Koledžu Marlboro i Univerzitetu Oksford, gde je studirala savremenu istoriju i jezike. Njene vršnjakinje pamte je kao vrlo ambicioznu i uvek u potrazi za nečim većim, elitnijim, zapaženijim.
– Bilo mi je vrlo jasno, čak i kao studentkinji, da je zanimaju moć i novac – rekla je spisateljica Ana Pasternak, koja je bila na Oksfordu kad i Žislen Maksvel. – Ona je bila jedna od onih ljudi na zabavama koji ti, dok te ljube, uvek gledaju preko ramena da vide ima li tu neko moćniji ili zanimljiviji.
Nakon što je završila studije, posvetila se jačanju društvenog uticaja i bila je jedna od najvećih zvezda noćnog života u Engleskoj. Redovno se ime Žislen Maksvel nalazilo u tabloidima, a u jednom periodu je bila u vezi s grofom Đanfrankom Čikonjom, italijanskim aristokratom i biznismenom.
Kao poslovna žena se nije preterano istakla, a često se pominje privatni klub za žene koji je osnovala, a Ana Pasternak je više puta prisustvovala njegovim sastancima. Tada je primetila nešto zanimljivo: za Žislen su žene bile sredstvo da dođe do muškaraca.
– Sećam se da je bila pomalo šarmantna prema drugim ženama, ali se ne sećam da je bila bliska prijateljica s nekom ženom – kaže Pasternakova. – Mislim da joj žene nisu bile važne, samo kao sredstvo da dođe do moćnog muškarca.
Džefri Epštajn u životu Žislen Maksvel
Ipak, život Žislen Maksvel je obeležio i, kako će se ispostaviti, uništio njen odnos s američkim biznismenom Džefrijem Epštajnom.
Niko nije sasvim siguran kako su se oni upoznali jer postoji nekoliko verzija. Ono što je sigurno jeste da se ona preselila u Ameriku 1991. godine, nakon što je Robert Maksvel kupio "New York Daily News", a iste godine je nestao s palube jahte nazvane po njoj Lady Ghislaine i pronađen uskoro mrtav u moru.
Ispostavilo se da je Žislenin otac bio deo šeme za veštačko naduvavanje cene akcija kompanije na račun 32.000 zaposlenih i "upao" u penzioni fond Mirror grupe. Uskoro su njegovi sinovi Ijan i Kevin Maksvel uhapšeni i optuženi za prevaru, za šta su oslobođeni 1996.
Međutim, iako je svima bilo jasno da je najveći krivac za sve Robert Maksvel, njegova ćerka ga je branila strastveno, glasno, vatreno i burno, stalno ponavljajući da on "nije lopov". I dok je svima bilo očigledno da je on umro sticajem okolnosti ili je rešio da izvrši samoubistvo, ona nije odustajala od tvrdnji da je ubijen.
Baš u vreme kada je Robert Maksvel umro, počeo je Žislenin odnos s Epštajnom. Neko veruje da ih je upoznao njen otac, neko da u se sreli u provodu, a do danas nije jasno kako je do toga došlo. Oni su bili nerazdvojni od početka devedesetih sve do Epštajnove smrti u zatvoru, odnosno više od dve i po decenije.
Na samom početku bili su u ljubavnoj vezi, iako ni to nije do sasvim objašnjeno. Više ljudi koji su radili za Epštajna pričalo je kako ju je nazivao svojom "glavnom devojkom", a poznato je da je Žislen angažovala i otpuštala njegovo osoblje od 1992, kao i da je nadgledala rad zaposlenih. Zbog toga su je zvali "Gospođom od kuće".
U jednom kasnijem intervjuu, Amerikanac je nazvao Žislen Maksvel svojom najboljom prijateljicom i organizatorkom njegovog života. Koliko toga je zapravo organizovala i koliko je sve u njihovom odnosu i delovanju bilo uznemirujuće, otkriveno je tek mnogo kasnije.
Godinama su provodili vreme na luksuznim putovanjima i zabavama s najistaknutijim ličnostima javne scene. Družili su se s Naomi Kembel, Donaldom Trampom, Bilom i Hilari Klinton, princem Endruom, vojvodom od Jorka... mnogim ljudima za koje se danas priča da bi mogli da budu na navodnom Epštajnovom spisku. Navodno je baš Žislen upoznala Epštajna s princem Endruom, sinom kraljice Elizabete II, kojeg je znala još iz studentskih dana, pa su zajedno išli na prinčeve žurke.
Koliko su bili bliski pokazuje to što je Epštajn 1995. nazvao jednu svoju firmu "Ghislaine Corporation" i što joj je poverio i sopstveni život – ona je upravljala avionom kojim su išli na njegovo privatno ostrvo na Karibima, danas poznato po odurnim orgijama, silovanjima i zlostavljanju maloletnica.
I sama je navodno učestvovala u zlostavljanju. Jedna žrtva koja je svedočila protiv Epštajna i Žislen Maksvel pričala je kako joj je ona, kada je imala 14 godina, pričala da biznismen voli da ga masiraju, a sve to nije smatrala nečim bitnim.
– Bila je veoma opuštena, ponašala se kao da to nije velika stvar – rekla je žrtva.
Žena po imenu Kerolajn pričala je da ju je Maksvelova "sto puta" vodila da masira Epstajna, da se uvek dogodilo nešto seksualno i da joj je Žislen to plaćala kasnije. Izvesna Kejt je tvrdila da joj je Maksvelova pripremila kostim učenice i poslala je da u njemu odnese čaj Epstajnu, s kojim je tad morala da spava, a da ju je pitala poznaje li neke "slatke, mlade i lepe devojke" koje bi spavale s Džefrijem.
Džefri Epštajn je 2008. godine osuđen za podsticanje maloletnika na prostituciju i odslužio je 13 meseci zatvora. Posle njegovog oslobađanja, Žislen više nije viđena s njim. Međutim, u narednim godinama se polako povlačila sa svojih "društvenih funkcija".
Otkriveno je u međuvremenu da se 2016. godine udala za biznismena Skota Borgersona.
Žislen Maskvel uhapšena je pre pet godina, u julu 2020, kada je u slučaju protiv Džefrija Epštajna optužena za privlačenje maloletnika i seksualnu trgovinu maloletnim devojčicama. Osuđena je već naredne godine, po pet od šest tačaka optužnice, a trebalo bi da odsluži 20 godina iza rešetaka.
Zatvorski dani Žislen Maksvel
Uslovima u zatvoru nije zadovoljna, a svojevremeno se žalila da je napadaju i zlostavljaju, da nije imala nijedan hranljiv obrok i da loše spava zbog uznemiravanja i fluorescentnog svetla.
Kaže da ima "prijateljski nastrojenog pacova" u toaletu, da mora da vrši nuždu iznad otvrene kanalizacije i da je čuvari posmatraju dok se tušira.
– Nemam čak ni cipele svoje veličine. Hrane me trulom hranom, dali su mi jabuku koja je imala crve. Nije mi dopušteno da vežbam – rekla je.
BONUS VIDEO
Šta je pisalo u poruci koju je Epštajn poslao u satima pre smrti?








