Mirjana Karanović: Uručenje nagrade Žanka Stokić

0
Dodela nagrade Žanka Stokić koja je ove godine pripala Mirjani Karanović biće održana u nedelju 6. marta u 12 časova na Velikoj sceni Narodnog pozorišta u Beogradu
foto: Luka Šarac
foto: Luka Šarac

Žiri Nagrade Žanka Stokić, koji je radio u sastavu Mira Stupica (predsednik), Manojlo Vukotić, glavni i odgovorni urednik Večernjih novosti, Božidar Đurović, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, Dara Džokić, prošlogodišnji laureat i Dušan Kovačević, dramski pisac, na sednici održanoj 25. februara jednoglasno je doneo odluku da se Nagrada Žanka Stokić, za glumačku ličnost koja je obeležila pozorišni i filmski život Srbije svojom stvaralačkom zrelošću i bogatstvom glumačkog izraza, pripadne Mirjani Karanović.

Žiri smatra da je Mirjana Karanović, svojim glumačkim umećem i nespornom sveukupnom harzimom, u potpunosti zaslužila priznanje koje nosi ime najmarkantnije glumice prve polovine prošlog veka, Žanke Stokić.

Karanovićeva je izgradila svoju umetničku karijeru otelovljujući likove žena sa margine društva, a iz centra života, iz središta žive stvarnosti, bez kojih se više ne može zamisliti novija istorija našeg pozorišta i filma. Brojne likove, koji su u njenom tumačenju iz sveta imaginacije uvedeni u našu svest kao činjenice stvarnosti, uspela je da uzdigne na nivo tragičnosti koji povezujemo sa Antigonom, Alkestidom ili Ledi Magbet. U raznovrsnosti repertoara Mirjana Karanović je uspevala uvek da premosti jaz između udaljenih stvarnosti u kojima njeni likovi žive i svima podari jedinstven pečat univerzalnosti. A pozorišni repertoar je, reklo bi se, iznenađujući: vidno preovlađuju pisci novog doba, mada ne izostaju ni dela klasične drame: Aleksandar Popović, Tomas Bernhard, Dejvid Herover, Biljana Srbljanović, Martinić, Kejn, Dukovski...

Odigrala je oko 70 uloga na filmu i televiziji. Glavne uloge je ostvarila u kultnim filmovima Petrijin venac (Srđan Karanović, 1980), Pad Italije (Lordan Zafranović, 1981), Život je lep (Boro Drašković, 1985), Otac na službenom putu (Emir Kusturica, 1985). Na putu za Katangu (Živojin Pavlović, 1987), Vreme čuda (Goran Paskaljević, 1989), Sabirni centar (Goran Marković, 1989), Mala (Predrag Antonijević, 1991), Bolje od bekstva (Miroslav Lekić, 1993), Underground (Emir Kusturica, 1995), Bure baruta (Goran Paskaljević, 1998), Život je čudo (Emir Kusturica, 2004), Grbavica (Jasmila Žbanić, 2006), Tamo i ovde (Darko Liingulov, 2009)... Igrala je u brojnim TV serijama, među kojima su i one umetnički najprestižnije, Otvorena vrata, Vratiće se rode i dr. Gotovo tri decenije se profesionalno bavi glumom na pozorišnim scenama Srbije i bivše Jugoslavije.

Mirjana Karanović je dobitnik gotovo svih najznačajnijih glumačkih nagrada i priznanja: dve Sterijine nagrade, dva Zlatna ćurana na festivalu Dani komedije u Jagodini, dva Grand Prix priznanja na Filmskom festivalu u Nišu, dve Zlatne arene na Festivalu u Puli, Nagrade na Borinim pozorišnim danima, Vršačkoj pozorišnoj jeseni, svečanostima Milivoje Živanović, zatim nagrada Maja Dimitrijeveć za monodramu Eva Braun, Zlatni lovorov venca na Festivalu MESS u Sarajevu, Nagrada EU Filmskog festivala u Austriji, Nagrada Acrors Mission na Artfilm festivalu u Slovačkoj, Nagrada Zlatni medved na Festivalu u Berlinu, Nagrada za najbolju žensku ulogu na Cinema City festivalu u Novom Sadu i na Festivalu u Sopotu, Nagrada Osvajanje slobode Fonda Maja Maršićević Tasić i dr.

Pored umetničkog rada i društvenog angažmana kome je posvećena kao nezavistan umetnik, Mirjana Karanović uspešno se bavi pedagogijom od 1995. godine. Redovni je profesor glume na Akademiji umetnosti u Beogradu. Dekan Akademije umetnosti bila je u dva navrata: od 2001. do 2003. godine, i od 2009. godine do danas.

makonda-tracker