Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 4. avgusta obeležavaju praznik Blaga ili Blažena Marija. Ova svetiteljka veoma je cenjena u srpskom narodu, a za njen praznik se vezuju mnogi običaji.
Marija Magdalena, u narodu poštovana i kao Blaga Marija, bila je rodom s teritorije današnje Sirije i grada Magdale. Po imenu je u svim kanonskim jevanđeljima pomenuta 12 puta, a svedočila je i Hristovom Raspeću i njegovom vaskrsenju.
Prema predanju, nju je Isus spasao od "sedam zlih duhova", posle čega je postala njegova učenica i pratila ga dok je propovedao.
Jevanđelje po Luki opisuje je kao jednu od žena koje su uvek bile sa Sinom Božijim i da je pomagala "vlastitim dobrima", a veruje se da je u pitanju bio njen materijalni imetak.
Tek od šestog veka, odnosno od 591. godine papa Grgur I izgradio je kult kojim ju je prozvao grešnicom, tako što je spojio u jednu osobu Mariju Magdalenu, Mariju iz Betanije i jednu neimenovanu ženu koja je Hristu prala noge.
Posle Isusovog stradanja , Marija i sama postaje propovednica, pa putuje u Rim kako bi caru Tiberiju crvenim jajetom objasnila priču o Vaskrsenju Isusovom. Tada je optužila prokuratora Judeje Pontija Pilata jer je na smrt osudio nevinog čoveka, posle čega je ovaj prognan.
Kako piše u jevanđeljima, Gospod joj se javio dvaput posle vaskrsenja.
Nakon Rima, Marija se uputila u Efes, kod apostola Jovana Bogoslova, gde je potom i preminula.
Narodna verovanja i običaji na Blagu Mariju
Marija Magdalena ili Blaga Marija veoma je poštovana među srpskim pravoslavnim vernicima, koji je često nazivaju i sestrom Svetog Ilije Gromovnika. Zbog toga postoji verovanje da su na dan kada se slavi ova svetiteljka moguće vremenske nepogode, grmljavina i grad, jer "brat i sestra razgovaraju".
Zanimljivo je da Blaga Marija nije u crkvenom kalendaru obeležena "crvenim slovom", ali se veruje da na taj dan ne treba raditi ni u polju ni u kući. Tada domaćinstvo odmara, kao i na Ognjenu Mariju i Svetu Petku.
Naročito je u srpskom narodu poštuju žene, koje je smatraju svojom zaštitnicom, a jedan od tzv. "nepokretnih" praznika. Jedan od starijih običaja je da se na Blagu Mariju žena pomoli i pokraj zapaljene sveće u crkvi poželi želju, koju će svetiteljka uslišiti.
Posebno se veruje da njenu zaštitu uživaju poštene žene koje žive "bogougodno".
Ponegde se ona naziva i "mirnosnom" , a postoji i čuvena narodna pesma:
Ognjem prži Ognjena Marija,
Gromom bije Gromovnik Ilija,
Mirom miri Mirnosna Marija…
BONUS VIDEO
Kako crkva gleda na tetovaže, a kako poslodavci?



