duh tradicije

Šta valja raditi, a šta se ne jede na praznik Sv. Jovana Krstitelja? Stari srpski običaji koji su opstali vekovima

1

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 20. januara slave Sv. Jovana Krstitelja, jednog od najvećih hrišćanskih svetitelja.

Sveti Jovan Krstitelj slavi se u Srbiji 20. januara
Sveti Jovan Krstitelj slavi se u Srbiji 20. januarafoto: Adam Jan Figel/Shutterstock

Ko je bio Sveti Jovan Krstitelj?


Sveti Jovan Krstitelj, Ivan Krstitelj ili Johanan kupač, rođen je oko šest meseci pre Hrista i bio je jevrejski asketski propovednik koji je vršio obredna kupanja u reci Jordan.


On je bio taj koji je krstio Isusa, nakon što je prihvatio njegovu poruku.
Sveti Jovan je u porodici judejskog sveštenika Zaharija, iz plemena Arona. Kako je to obično bio slučaj svecima iz ovog doba, njegovi roditelji Jelisaveta i Zaharije dugo nisu mogli da začnu, pa ih je rođenje sina beskrajno usrećilo.


Ličnost ovog svetitelja ima posebno mesto u pričama o Isusu, a on je veći deo života proveo kao asketa, u pustinji.

 

Sveti Jovan krsti Isusa Hrista (MOZAIK)
Sveti Jovan krsti Isusa Hrista (MOZAIK)foto: Adam Jan Figel/Shutterstock

Sveti Jovan Krstitelj u srpskoj tradiciji i verovanjima


Pravoslavni hrišćani i Srpska pravoslavna crkva slave Sv. Jovana nekoliko puta u godini:

 

  1. SPC slavi dan Jovana Krstitelja 7. januara po julijanskom, odnosno 20. januara po gregorijanskom kalendaru,
  2. dan rođenja Sv. Jovana proslavlja se 7. jula (24. juna po julijanskom kalendaru, a
  3. dan njegove smrti obeležava praznikom Usekovanje glave Sv. Jovana (gregorijanski 29. avgust/julijanski 11. septembar).

Sv. Jovan jedna je od najčešćih krsnih slava u Srbiji, na četvrtom mestu po zastupljenosti. On se smatra zaštitnikom pevača, muzičara, krojača, vinara i krznara, gostioničara, zatvorenika i osuđenika na smrt, uzgajivača ptica, obolelih od epilepsije... kao i mnogih gradova širom sveta.


Srpski običaji i verovanja na Sv. Jovana Krstitelja

 

  • U našem narodu postoji mnogo običaja i verovanja koja se vezuju za ovaj praznik. Malo je, međutim, poznato staro verovanje o tome se na Sv. Jovana ne jede i ne pije ništa crvene boje.
  • Pošto je Sveti Jovan stradao mučkim ubistvom – tako što mu je odrubljena glava, crvena boja simbol je njegove nevino prolivene krvi. Zbog toga se u srpskom narodu veruje da ne valja piti i jesti ništa crveno, a posebno se takva hrana i piće ne daju deci. To uključuje čak i crvene jabuke, koje su inače u našoj tradiciji simbol s pozitivnom konotacijom, pa i najobičniji crveni sok.
  • Postoji i verovanje da se valja bratimiti i okumiti na Sv. Jovana jer se ovaj svetac smatra uzorom poštenja i karaktera.

 

BONUS VIDEO

Koliko košta proslaviti krsnu slavu u Srbiji?

 

makonda-tracker