Dok većina istoričara odbacuje mogućnost da je bilo koji detalj ove priče istinit, još uvek ima zagovornika teorije da je papa Jovana zaista postojala i da je skončala na ulici, nakon što je tokom procesije otkriveno da je žena.

Nakon smrti pape Franje, počele su pripreme za njegovu sahranu, ali javnost već spekuliše o tome ko bi mogao da ga nasledi na čelu Rimokatoličke crkve.
U igri je nekoliko favorita, ali ono što je sigurno jeste da Svetu stolicu neće preuzeti žena jer je u pitanju funkcija koja je uvek kroz istoriju bila rezervisana za muškarce.
Međutim, postoji legenda o ženi koja je nakratko bila na čelu Crkve, iako je većina savremenih istoričara odbacuje i smatra fikcijom. Jeste li čuli za papu Jovanu?
Ko bi mogla da bude papa Jovan(k)a?
U većini verzija priča o njoj Jovana se opisuje kao veoma obrazovana žena koja se prerušila na muškarca na nagovor ljubavnika, a potom napredovala u crkvenoj hijerarhiji sve dok nije izabrana za papu.

Kako navodi enciklopedija "Britanika", jedan od najranijih sačuvanih izvora za legendu o papi Jovani (ital. Papessa Giovanna) jeste "O sedam darova Svetog Duha" (lat. De septem donis Spiritu Sancti) Stefana od Burbona, propovednika Dominikanskog reda.
On je naveo da je Jovana izabrana za papu oko 1100. godine, a piše i da je papa tada postala inteligentna osoba koja je bila trudna u vreme izbora, porodila se tokom procesije, a potom je kamenovana do smrti.
Ova priča se raširila tokom 13. veka, a mnogi su poverovali jer u prilog tvrdinji da se Jovana porodila na ulici i da je sahranjena na licu mesta ide to što su papske procesije u kasnijim godinama izbegavale određenu ulicu u kojoj se to navodno dogodilo.

Ime Jovana je prihvaćeno kao ime pomenute žene tek u 14. veku, a pojavljivala su se još i imena Agnes i Gilberta.
Poljski dominikanac Martin od Opave je datirao njen izbor na raniji period, 855. godinu, nazvao ju je Jovan Anglikus i tvrdio da je bila Engleskinja rođena u nemačkom Majncu. Navodno se zaljubila u engleskog benediktinskog monaha i maskirala se u muškarca kako bi ga pratila do Rima, gde je, tvrdio je Martin, postala kardinal i papa.
Kasnije se ova priča pojavila i u književnosti, uključući i dela Petrarke i Bokača.
Da li je papa Jovana zaista postojala?
Štaviše, toliko se ona proširila da su u 15. veku Jovanin život i papstvo smatrani istorijskom činjenicom, čaki na Saboru u Konstanci 1415. godine, a u kasnijim vekovima je korišćena u protestantskim polemikama.
Naučnici su ovu priču, međutim, smatrali neosnovanom, a kalvinista Dejvid Blondel je bio odlučan da raskrinka ovaj mit u 17. veku.
Prema jednoj teoriji, on je nastao iz rasprostranjenih tračeva o uticaju senatorke Marozije u 10. veku, kao i njene majke Teodore.

Majkl I. Habiht, arheolog s austalijskog Univerziteta "Flajnders", objavio je 2018. navodne dokaze o postojanju pape Jovane. Grafoanalitičarka Margerit Spajčer i on analizirali su papske monograme na srednjovekovnom novcu i otkrili da postoje dva značajno različita monograma pripisana papi Jovanu VIII.
Habiht tvrdi da raniji monogram, koji datira od 856. do 858. godine, pripada papi Jovani, dok drugi monogram, za koji kaže da je nastao posle 875. godine, pripada papi Jovanu VIII.
Žena papa u pop kulturi
Ipak, danas se njeno papstvo uglavnom smatra plodom fikcije, a zastupljena je u popularnoj kulturi u raznim oblicima. Pojavljivala se kao lik ili pominjala u mnogim dramama i romanima, zatim i u video-igrama, a snimljena su i dva filma imena "Papa Jovana", 1972. i 2009. godine.
* Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
BONUS VIDEO
Papa Franja nije menjao crkvu, već nas je podsećao na osnovne vrednosti