Sigurno vam se nekad desilo da primetite kako neko izgleda kao da mu je neprijatno zbog reči "tucanje" u razgovoru o lomljenju uskršnjih jaja. Otkud njoj uopšte vulgaran ton i da li je pametnije da je izbegavamo?
Omiljeni uskršnji običaj poneko naziva i kuckanjem, kada želi da izbegne ovaj poznatiji izraz, koji ponekad ima pomalo šaljiv ili čak lascivan prizvuk, koji ne priliči prazničnoj atmosferi.
Međutim, "tucanje" ili "tucati se" u kontekstu borbe uskršnjim jajima, odnosno nadmetanju ko će kome polomiti ljusku, potiče od "tući se", navodi se u "Srpskom rječniku" Vuka Stefanovića Karadžića.
U njemu se uz reč "tucački" upućuje na Tucindan, a pored glagola "tući" navedeni su primeri: tući ili udarati volove i tući se uskršnjim jajima.
NE PROPUSTITE
I šestotomni Rečnik Matice srpske navodi glagol "tucati" pripisujući mu sledeća značenja:
- udaranjem drobiti, razbijati, mrviti i sitniti,
- ubijati gnječeći,
- udarati čim o što,
- tući, mučiti,
- tući u kucajima,
- figurativno: udarati ili pogađati,
- proizvoditi zvuk na muzičkom žičanom instrumentu na okidanje,
- u ribolovu: hvatati i gristi mamac na udici.
On navodi i "tucati se", uz značenja:
- udarati glavom o glavu
- tucati se jajima na Uskrs.
Zapravo, glagol "tucati (se)" pojavljuje se u lascivnom kontekstu tek u Rečniku srpskog jezika Matice srpske iz 2007, gde se naglašava da su među značenjima i:
- obljubljivati (ženu, devojku),
- ~ se vulg. voditi ljubav.
Zato u danima Uskrsa nema razloga izbegavati reč "tucati", što u knjizi "Srpski na srpskom" navodi i Mirjana Blažić.
BONUS VIDEO
Najneverovatnije tucanje vaskršnjim jajima ikada kod Čačka
NE PROPUSTITE
