U pitanju su jednostavne, ali simbolične radnje koje se prenose generacijama i imaju korene u narodnoj tradiciji. Iako nisu deo zvaničnog crkvenog učenja, mnogi ih i danas praktikuju s verom u njihovu moć.

Veliki petak je jedan od najtužnijih, ali i najznačajnijih dana u hrišćanskom kalendaru. Tog dana se obeležava raspeće Isusa Hrista i njegova žrtva za čovečanstvo, pa je čitav dan ispunjen tišinom, molitvom i poštovanjem.
Vernici poste i uzdržavaju se od veselja, dok se u domovima vlada mirna i smirena atmosfera. Ipak, prema narodnom verovanju, večernji časovi Velikog petka imaju posebnu snagu – veruje se da tada određeni običaji mogu prizvati sreću, zdravlje i blagostanje u dom.
Prema starom verovanju, na veče Velikog petka treba u tišini očistiti prag doma i izneti malo vode iz kuće, jer se verovalo da se na taj način izbacuju tuga, bolest i zlo iz domaćinstva.
Zatim bi trebalo uneti sveže ubrano cveće – obično ljubičice ili drugo prolećno cveće, kao simbol obnove i nade. U nekim krajevima se verovalo da upaljena sveća pored ikone tokom večernjih sati čuva dom od nesreće i donosi svetlost u narednu godinu.
Takođe, običaj nalaže da se na Veliki petak ne krene na put, niti se išta novo započinje, ali da se pre spavanja uputi tiha molitva za zdravlje porodice, mir u kući i snagu da se izdrže sve životne nedaće.

Nije retkost da su ljudi u tišini obilazili crkvu ili se molili kod kuće, verujući da će sve što se tada u srcu iskreno poželi – biti uslišeno.
Ovi običaji i verovanja i dalje žive u mnogim domovima, kao deo bogatog duhovnog nasleđa koje nas podseća na važnost skromnosti, vere i unutrašnjeg mira pred veliki praznik – Vaskrs.
* Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
BONUS VIDEO
Kako Mirka Vasiljević provodi Uskrs