Ovaj interesantan fenomen je otkriven osamdesetih u Engleskoj, a mnogi koji su ga doživeli nikad ranije u životu nisu imali astmatični napad.
Jesen ume teško da padne onima koji imaju osetljive disajne puteve i skloni su respiratornim infekcijama, zbog čestih prehlada i virusa, ali to nije jedina opasnost po respiratorni sistem.
U jesenjim danima kiša ponekad pada danima i uporno se ponavlja oluja s grmljavinom, što može da bude okidač za tzv. grmljavinsku astmu, fenomen koji nastaje kad se tokom oluje čestice polena rasprše u vazduhu i dospeju u disajne puteve.
Šta je grmljavinska astma i kako nastaje?
Grmljavinska astma je reakcija disajnih puteva na kombinaciju vremenskih uslova tokom oluje i čestica polena koje se nalaze u vazduhu. Kad se formiraju olujni oblaci, zrna polena mogu da se podignu do atmosfere, gde upijaju vlagu, nabubre i pucaju, a tako se oslobađaju sićušne čestice koje sadrže alergene i vetar ih potom spušta do nivoa tla.
Pošto su tamo male, ove čestice lako dospevaju duboko u disajne puteve kad ih udahnemo, što kod osetljivih osoba može da pokrene astmatični napad, a ovaj fenomen se češće javlja na proleće i tokom ranog leta, naročito u periodu kad je visoka koncentracija polena trava.
Alergičari su najugroženiji
Kad je u pitanju grmljavinska astma, najugroženije su odrasle osobe alergične na polen trava i imaju sezonski alergijski rinitis. Nije neophodno ni da imaju astmu ili da su je imali u detinjstvu da bi mogli da dožive ovakvu reakciju, piše medicinska platforma Health Direct.
Naravno, grmljavinska astma može da se javi i kod ljudi koji imaju astmu, ali im nije dijagnostikovana i samim tim ne koriste adekvatnu terapiju kako bi se zaštitili, kao i kod onih koji nikad ranije nisu imali bilo kakve disajne tegobe.
Simptomi grmljavinske astme koji ne smeju da se ignorišu
Tegobe se u slučaju ovog malo poznatog stanja uglavnom javljaju u vetrovitom periodu koji prethodi kiši, a mogu prilično brzo da se pogoršaju.
Najčešći simptomi grmljavinske astme su:
- otežano disanje i osećaj nedostatka vazduha,
- stezanje ili pritisak u grudima,
- zviždanje prilikom disanja i
- uporan kašalj.
Ukoliko se ovi simptomi prvi put pojave tokom oluje, važno je javiti se lekaru što pre, a oni koji več imaju astmu bi trebalo da se posavetuju s lekarom ako im redovna terapija ne pomaže u ublažavanju tegoba.
Ukoliko se jave ozbiljno otežano disanje, nemogućnost govora zbog nedostatka vazduha ili drugi znaci teškog napada astme, to sve zahteva hitnu medicinsku pomoć i ni slučajno ne treba čekati da simptomi prođu sami od sebe.
Kako se zaštititi od grmljavinske astme?
Dakle, ovaj fenomen može da bude prilično ozbiljan, a ljudima koji imaju polensku alergiju ili astmu se savetuje da budu posebno oprezni tokom sezone cvetanja trava, naročito kad se najavljuju oluje. Srećom, iako ništa ne garantuje da nećete doći u kontakt s alergenima, izloženost može da smanji nekoliko jednostavnih mera:
- ostanite u zatvorenom prostoru, naročito kad se približava oluja i duva jak vetar pre kiše,
- zatvorite prozore i vrata jer ćete tako smanjiti ulazak polena u prostoriju,
- isključite klima-uređaj,
- pratite vremensku prognozu i koncentraciju polena, naročito tokom proleća i ranog leta, i
- uvek imajte propisanu terapiju uz sebe ako već imate astmu. Astmatičari bi trebalo uvek da imaju pri ruci pumpicu koju im je propisao pulmolog i koja brzo ublažava simptome, a podrazumeva da se da i preventivna terapija koristi redovno i onako kako je propisao lekar.
Takođe, važno je i da se alergijska kijavica i astma drže pod kontrolom tokom cele godine, kao i da sa izabranim lekarom popričate o tome ima li potrebe za posetom pulmologu ili alergologu.
BONUS VIDEO
Olujne noći u Srbiji