Najbolje je birati što raznovrsniju i manje prerađenu hranu, a ribu pripremati na jednostavne načine – pečenjem, kuvanjem ili pripremom na pari.
Ako želite da sačuvate dobro pamćenje i lakše se koncentrišete, obratite pažnju na namirnice koje svakodnevno unosite. Ishrana ima važnu ulogu u radu mozga, a među posebno korisnim izborima nalazi se riba.
Losos, sardine, skuša i još nekoliko vrsta obiluju hranljivim materijama koje podržavaju zdravlje nervnog sistema.
Kako navodi zdravstveni portal Health, riba je značajan izvor omega-3 masnih kiselina, vitamina B12 i D, selena i magnezijuma.
Posebno su važne masne vrste, jer sadrže DHA i EPA – dve vrste omega-3 masnih kiselina koje učestvuju u očuvanju strukture moždanih ćelija, prenosu nervnih signala i normalnom funkcionisanju kognitivnih sposobnosti.
U nastavku je sedam vrsta ribe koje vredi češće uvrstiti u jelovnik.
1. Losos
Losos je jedan od najpoznatijih izvora omega-3 masnih kiselina, naročito DHA i EPA. Ove materije važne su za normalan rad nervnog sistema, a povezuju se i sa procesima koji pomažu u regulisanju upala u organizmu.
Osim toga, losos sadrži kvalitetne proteine, vitamin D i selen. Selen ima antioksidativno dejstvo i pomaže u zaštiti ćelija od oštećenja. Istraživanja ukazuju i na to da redovno konzumiranje ribe može biti povezano sa sporijim opadanjem pamćenja u starijem životnom dobu.
2. Tuna iz konzerve
Za unos korisnih hranljivih materija nije neophodno uvek kupovati svežu ribu. Tuna iz konzerve praktična je i često pristupačnija alternativa, a obezbeđuje omega-3 masne kiseline i vitamin B12.
Ovaj vitamin posebno je važan za zdravlje nervnih ćelija. Kada ga nema dovoljno, mogu se javiti problemi sa pamćenjem i druge smetnje u kognitivnom funkcionisanju.
Ipak, treba obratiti pažnju na vrstu tune. Svetla tuna uglavnom sadrži manje žive od pojedinih drugih vrsta, zbog čega može biti bolji izbor za češću upotrebu. Važno je, međutim, voditi računa o preporučenim količinama, jer sadržaj žive zavisi od vrste i veličine ribe.
3. Pastrmka
Pastrmka je odličan izbor za one koji vole ribu blažeg ukusa. Sadrži omega-3 masne kiseline DHA i EPA, ali se posebno izdvaja po sadržaju vitamina D.
Ovaj vitamin nije važan samo za zdravlje kostiju. Njegovi receptori nalaze se i u različitim delovima mozga, a istraživanja su ukazala na povezanost niskog nivoa vitamina D sa slabijim kognitivnim sposobnostima, zato je važno obratiti pažnju na njegov unos, naročito u starijem životnom dobu.
4. Haringa
Haringa je masna riba koja predstavlja dobar izvor omega-3 masnih kiselina, vitamina B12 i selena. Može biti koristan način da obogatite ishranu hranljivim materijama koje doprinose normalnom radu nervnog sistema.
Njena prednost je i to što spada u manje ribe. Zbog toga obično nakuplja manje žive od velikih predatorskih vrsta, pa može biti dobar izbor za raznovrstan jelovnik.
5. Sardine
Male, ali nutritivno veoma bogate, sardine sadrže omega-3 masne kiseline, vitamine B12 i D, kao i kalcijum, selen, cink i vitamin E. Posebno je značajan vitamin E, koji ima antioksidativna svojstva i pomaže u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.
Sardine su praktične za pripremu, a mogu se dodati u salate, poslužiti na tostu ili kombinovati sa svežim i pečenim povrćem. Osim toga, uglavnom sadrže male količine žive, što ih čini dobrim izborom za redovniju konzumaciju.
6. Inćuni
Inćuni su još jedna mala morska riba koja sadrži značajne količine omega-3 masnih kiselina. Pored njih, obezbeđuju proteine, kalcijum, vitamin B12 i gvožđe.
Gvožđe ima važnu ulogu u prenosu kiseonika do mozga i drugih organa. Kada ga organizam nema dovoljno, mogu se pojaviti umor, slabija koncentracija i poteškoće sa pamćenjem. Kao i sardine, inćuni uglavnom imaju niži sadržaj žive u poređenju sa mnogim krupnijim vrstama ribe.
7. Atlantska skuša
Skuša je još jedna masna riba koju vredi uvrstiti u ishranu. Bogata je omega-3 masnim kiselinama, vitaminom B12, selenom i magnezijumom, koji učestvuju u različitim procesima važnim za normalno funkcionisanje nervnog sistema.
Ipak, prilikom kupovine treba obratiti pažnju na poreklo i vrstu. Atlantska skuša smatra se boljim izborom jer obično sadrži manje žive od nekih drugih vrsta skuše, posebno kraljevske skuše, koju bi zbog visokog sadržaja ovog metala trebalo izbegavati.
Male promene u ishrani mogu mnogo da znače
Briga o pamćenju i koncentraciji ne mora da podrazumeva komplikovane režime ishrane ili skupe suplemente. Redovno konzumiranje ribe, uz raznovrsne obroke koji uključuju zeleno povrće, bobičasto voće i orašaste plodove, može doprineti unosu važnih hranljivih materija.
Bonus video:
Riba zec stigla i do JADRANA




