Ako ponekad imate osećaj da ste odjednom ostarili "preko noći", to možda nije samo posledica umora, već je telo zaista ubrzalo starenje, ukazuju novija istraživanja.
Iako većina zamišlja starenje kao linearan proces, nešto što se dešava ravnomerno i postepeno, nova naučna saznanja pokazuju da se u telu ipak dešavaju nagle biološke promene u određenim životnim fazama. Naime, umesto očekivanog ujednačenog "trošenja" organizma, postoje periodi kada se promene ubrzavaju i utiču na zdravlje mnogo intenzivnije nego ranije.
Istraživanja sugerišu da razumevanje tih "kritičnih tačaka"“ može da pomogne u prevenciji bolesti i očuvanju vitalnosti na duže staze.
Zašto telo menja tempo?
Ranije studije već su ukazivale da se rizik od određenih bolesti, poput kardiovaskularnih oboljenja i neurodegenerativnih poremećaja, ne povećava postepeno, već u talasima. To znači da se organizam ne menja istim intenzitetom tokom celog života.
Pitanje koje su naučnici postavili jeste: da li postoje konkretni periodi u kojima se ove promene ubrzavaju i šta ih pokreće?
Ogromna studija pokazala da ipak postoje prelomne tačke
Tim istraživača sa Univerziteta "Stenford" i Nacionalnog univerziteta Singapura sproveo je detaljnu dugoročnu studiju na 108 volontera starosti od 25 do 75 godina. Učesnici su praćeni u proseku skoro dve godine, a neki i duže.
Tokom istraživanja analizirani su različiti biološki uzorci krvi i urina, kože, pljuvačke i mikrobioma. Ukupno je prikupljeno više od 5.000 uzoraka i analizirano preko 135.000 bioloških parametara, što predstavlja jednu od najobimnijih analiza ljudskog starenja do sada.
Postoje dva perioda kada telo "menja brzinu" starenja
Rezultati objavljeni u časopisu Nature Aging pokazali su da samo mali deo bioloških procesa stari ravnomerno. Zapravo, većina parametara pokazuje nelinearne promene, što znači da dolazi do naglih skokova u funkcionisanju organizma.
Istraživači su izdvojili dva posebno značajna perioda.
Oko sredine četrdesetih, najčešće sa 44 godine
U ovom periodu dolazi do izraženih promena u načinu na koji telo obrađuje masti, alkohol i kofein, a menjaju se i procesi povezani sa zdravljem srca, mišića i kože.
Te promene mogu delimično da budu povezane sa hormonskim promenama, ali naučnici smatraju da one ne objašnjavaju ceo fenomen.
Oko šezdesete, najčešće sa 60 godina
Drugi veliki talas promena utiče na metabolizam ugljenih hidrata, imuni sistem i funkciju bubrega. Kao i u ranijem periodu, dolazi i do promena koje se odnose na kardiovaskularno zdravlje i stanje mišića i kože.
Šta stoji iza ovih promena?
Šiaotao Šen, koautor ove studije, ističe da hormonske promene, poput menopauze, mogu da igraju određenu ulogu u četrdesetim godinama, ali one ne objašnjavaju sve promene koje se javljaju kod oba pola.
To sugeriše da u telu postoje i drugi, širi biološki mehanizmi koji utiču na ubrzano starenje u određenim fazama života.
Ovakva otkrića mogu pomoći naučnicima da bolje razumeju kako i zašto nastaju bolesti povezane sa starenjem. Pošto se biološko starenje povezuje sa skoro svim hroničnim oboljenjima, mapiranje ovih promena može otvoriti put ka ranijoj prevenciji i preciznijem lečenju.
Drugim rečima, umesto da starenje posmatramo kao spor i neizbežan pad, nauka ga sve više vidi kao proces sa jasnim "prelomnim tačkama" i upravo tu se otvara prostor za očuvanje zdravlja i kvaliteta života.
– Duboko sam uveren da bi trebalo pokušamo da prilagodimo životni stil tome dok smo još uvek zdravi – napominje dr Majkl Snajder, genetičar sa "Stenforda".
BONUS VIDEO
Kako usporiti starenje?