Kažete jednom detetu da pokupi igračke. Ništa. Kažete ponovo. Ništa. Istu rečenicu izgovorite po treći put. I dalje ne sluša. Šta radite pogrešno?
Roditelji često imaju osećaj da pričaju "u prazno", naročito kad su deca umorna ili okupirana igrom i ekranima.
Međutim, stručnjaci ističu da problem nije uvek u tome što dete prosto neće da posluša već je ponekad način na koji mu se obraćamo previše komplikovan ili odbojan. Postoje, međutim, jednostavni roditeljski "trikovi" koji mogu pomoći da vas dete zaista čuje i razume bez stalnog ponavljanja i vikanja.
I da ono što uradi bude stvar dogovora!
Evo nekoliko saveta koji mogu da naprave ogromnu razliku u svakodnevnoj komunikaciji sa decom.
1. Ne zatrpavajte dete informacijama
Mala deca teško mogu da zapamte niz instrukcija odjednom. Ako im kažete: "Ugasi televizor, idi gore, operi zube, presvuci se i očešljaj", velika je šansa da će zapamtiti samo prvi zadatak. S druge strane, previše kratka uputstva poput "Spremi se za spavanje" mogu da ih zbune.
Od toga je mnogo konstruktivnije da obaveze podelite u nekoliko koraka: najpre recite jednu stvar, pa tek onda sledeću jerće tako dete lakše pratiti šta se od njega očekuje.
2. Budite direktni
Duga objašnjenja često samo "isključe" dečju pažnju. Zato, umesto da naširoko objašnjavate zašto treba da obuju patike ili pokupe igračke, pokušajte s kratkom i direktnom rečenicom.
Na primer, "Obuj patike, idemo u park" je kratka i jasna poruka mnogo je efikasnija od dugog uvoda.
3. Obratite pažnju na način na koji govorite
Deca bolje reaguju kada im se obraćamo licem u lice. Stručnjaci savetuju da se koriste kontakt očima, miran ton i blagi fizički kontakt, poput ruke na ramenu, recimo kad ga užurbavate izjutra da izađete iz kuće na vreme, kako bi dete usmerilo pažnju na ono što govorite.
Neki roditelji koriste i "trik" da zamole dete da ponovi ono što je čulo pošto se tako izbegavaju situacije u kojima kasnije tvrdi da "nije znalo" ili "nije čulo".
4. Nemojte da zvučite kao pokvrena ploča
Ako dete zna da ćete neku rečenicu izgovoriti pet puta, vrlo brzo će naučiti da reaguje tek iz vašeg petog pokušaja. Stručnjaci upozoravaju da tada roditeljski glas postaje samo pozadinska buka.
Zato je važno da instrukciju izgovorite jednom ili dva puta i da nakon toga sledite dogovorene posledice. Ako, recimo, ne skupi igračke nakon upozorenja, neka ih privremeno izgubi. S druge strane, ne zaboravite da pohvalite dete kada posluša iz prvog puta jer to često daje bolje rezultate od kazni.
5. Pretvorite slušanje u igru
Deca tokom dana neprestano slušaju odrasle: u školi, kod kuće, na treninzima... i zato ponekad najbolje uče kroz zabavu!
Možete zajedno da osluškujete zvuke u prirodi, igrate se pogađanja ili slušate muziku i razgovarate o tekstovima pesama. Takve aktivnosti razvijaju koncentraciju i pažnju mnogo prirodnije nego stalna upozorenja.
6. Pružite detetu punu pažnju
Ako dete priča, a vi u isto vreme gledate telefon ili televizor, ono vrlo brzo primećuje da ga zapravo ne slušate. Ukoliko dete oseća da ga ignorišete, manja je verovatnoća da će i ono pažljivo slušati vas.
Stručnjaci savetuju da makar nekoliko minuta dnevno posvetite razgovoru bez telefona i drugih ometanja. Detetu ćete poslati porukju da je važno kroz kontakt očima, pitanja i iskreno interesovanje, a upravo tako se gradi međusobno poštovanje i bolja komunikacija.
– Deca se osećaju cenjeno i vredno kad odvojite vreme da ih zaista saslušate – ističe dr Meri Renk Džalongo, autorka knjige "Naučite da slušate, slušajte da naučite". – Plus, uče da uzvrate na isti način!
BONUS VIDEO
Evo šta podrazumeva Zakon roditelj negovatelj