Dok jedna grupa oboleva značajno češće i čini čak 83% pacijenata, druga ima duplo veću vereovatnoću da će umreti od takocubo kardiomiopatije, koja je poznatija kao sindrom slomljenog srca.
Sindrom slomljenog srca jedan je od novijih termina u medicini, ali već samo njegovo ime nagoveštava o čemu se radi – patite toliko da naškodite svom zdravlju. Međutim, nije tugovanje jedino što može da ga izazove, niti je to uvek tako strašno kao što zvuči, iako se dešavaju i smrtni ishodi.
Simptomi sindroma slomljenog srca
Prvi put je ovaj sindrom opisan 1991, a poznat je i kao takocubo kardiomiopatija. U pitanju je bolest srčanog mišića izazvana stresom, koja može da izazove niz simptoma. Najčešće su to:
- kratak dah ,
- plitko disanje,
- bol u grudima,
- vrtoglavica i
- znojenje (dijaforeza).
Šta izaziva sindrom slomljenog srca?
Iako se obično smatra posledicom tugovanja, stresori koji izazivaju takocubo kardiomiopatiju mogu biti i fizički.
Emocionalni okidači su:
- strah,
- ekstreman bes,
- tuga,
- iznenađujući stresni događaj.
Fizički okidači za sindrom slomljenog srca su:
- visoka telesna temperatura,
- krvarenje,
- udarci i traume,
- otežano disanje (poput astmatičnih napada) i
- nizak nivo šećera u krvi.
Posledice sindroma slomljenog srca
Takocubo kardiomiopatija vrlo retko ima fatalan ishod. U većini slučajeva se pacijenti oporavljaju bez dugotrajnih posledica, ali se u određenim situacijama mogu javiti:
- edem pluća,
- nizak krvni pritisak,
- aritmije i
- formiranje krvnih ugrušaka usled oslabljenog srčanog mišića.
Koga više pogađa sindrom slomljenog srca?
Iako se čini da se ovo stanje češće javlja kod žena, ispostavlja se da je veća verovatnoća da će od njega umreti muškarci. Čak 83% zabeleženih slučajeva sindroma slomljenog srca u studiji koju je sproveo dr Mohamad Reza Movahed, profesor medicine na Univerzitetu Arizoni, čine žene. Međutim, muškarci kod kojih se ova vrsta kardiomiopatije razvije verovatnije će imati lošiji ishod bolesti.
Ipak, stručnjaci nisu uspeli da utvrde zbog čega je tako.
Oni su koristili podatke američkog Nacionalnog uzorka bolničkih pacijenata, javnu bazu informacija o hospitalizacijama, kako bi identifikovali slučajeve ovog retkog sindroma u periodu između 2016. i 2020. godine. Otkrveno je da se tada javilo skoro 200.000 sličajeva, da su većinu činile žene i da je prosečna starost pacijenata bila oko 67 godina.
Međutim, muškarci su imali dvostruko veću verovatnoću da će od sindroma slomljenog srca umreti: čak 11,2 odsto, dok je kod žena ona 5,5 posto.
Dr Aba Kandelval, kardiološkinja i profesorka na Školi medicine Univerziteta "Stenford", ističe da ulogu u tome možda igra stereotip o koronarnoj arterijskoj bolesti kao "ženskoj".
– Kada se bolest ispoljava onako kako očekujemo, ljudi se dobro snalaze, ali su izuzeci ti koji mogu da imaju lošiji ishod. Sa srčanim udarima žene imaju lošije ishode. Dakle, ovo je obrnuto od toga – smatra ona.
BONUS VIDEO
Posao kao izvor stresa