Ako ste nekad čuli da osoba koja probudi bes kod nekoga "ide na džigericu", to nije, izgleda, bilo slučajno. I ne samo što veza između negativnih emocija i zdravlja postoji nego bi posledice mogle da budu vrlo ozbiljne.
Odavno se sumnja da je zdravlje tela usko povezano sa zdravljem uma, a savremena istraživanja potvrđuju.
Emocije su odavno klasifikovane kao pozitivne ili negativne, ali bolji način da se o njima razmišlja jeste da se proceni kako utiču na opšti pogled na život u datim okolnostima. Na primer, u nekim situacijama, bes ili strah su pozitivan odgovor, dok su u drugima bespotrebni i stoga negativni.
Кao što kaže psiholog dr Barbara L. Fredrikson s Univerziteta Severne Кaroline, "sve emocije, bilo pozitivne ili negativne, prilagodljive u pravim okolnostima". Ali kad su jasno negativne, to može oseti i telo.
U tradicionalnoj kineskoj medicini veruje se da je svaki organ u telu povezan sa određenim emocijama, a novije studije su pokazale da ta pretpostavka nije bez osnova. Iako su emocije promenljive i nailaze u talasima, njihov uticaj može navodno da se odrazi na rad važnih organa u organizmu.
Srce
Srce je centralni organ krvotoka i simbol života, vitalnosti i snage.
Povezano je sa svim emocijama, ali na njega naročito utiču snažna osećanja, od radosti do depresije, nesanice, bezvoljnosti i očaja.
Jetra
Ovaj organ obavlja niz ključnih funkcija:učestvuje u metabolizmu, reguliše protok krvi, utiče na zgrušavanje, detoksikaciju i proizvodnju žuči.Na njeno stanje posebno utiču emocije poput besa, razdražljivosti, frustracije i ogorčenosti.
Bubrezi
Bubrezi imaju ključnu ulogu u eliminaciji toksina i stvaranju mokraće.
Njih najviše pogađaju emocije kao što su strah, nesigurnost i osećaj izolacije.
Pluća
Pluća su neophodna za proces disanja, jer omogućavaju razmenu gasova, tj. unos kiseonika i eliminaciju ugljen-dioksida. Najviše ih opterećuju osećanja tuge, žalosti i usamljenosti.
Slezina
Kao važan deo imunog sistema, slezina filtrira krv i uklanja stare krvne ćelije i štetne materije iz organizma. Na nju negativno utiče preterano mentalno opterećenje, poput stalne brige, opsesivnog razmišljanja i kajanja.
Žučna kesa
Ona služi kao rezervoar za žuč koju proizvodi jetra, a koja je neophodna za varenje masti i lipida. Na njen rad mogu uticati nagle i intenzivne emocionalne reakcije, poput šoka.
Ovakav pogled na povezanost emocija i tela sve više dobija pažnju i u savremenoj medicini, koja potvrđuje da dugotrajni stres i negativna osećanja mogu da imaju konkretne fizičke posledice.
Negativne emocije i loše fizičko zdravlje
Zdravstveni problemi mogu da se jave kada su negativne emocije posledica prekomernog suzbijanja ili stalne anksioznosti, a ne reakcije na trenutnu situaciju.
Neuroticizam, koji se definiše kao sklonost ka doživljavanju negativnih emocija i ispoljavanju agresivnih, neprijateljskih ili ljutitih obrazaca ponašanja, dobro je poznat kao faktor rizika za niz fizičkih zdravstvenih poteškoća, poput kardiovaskularnih bolesti, astme i hipertenzije.
Dokazano je i da je depresivno raspoloženje povezano s velikim promenama u ćelijskom imunitetu. Tako može doći do sniženog odgovora limfocita na antigene koji bi inače izazvali njihovu proliferaciju, smanjene aktivnosti prirodnih ćelija-ubica i manjeg broja belih krvnih zrnaca.
Jedan od faktora rizika za starenje, kardiovaskularne bolesti, osteoporozu, dijabetes tipa 2, artritis, neke vrste raka... mogla bi da bude imunološka disregulacija, odnosno neadekvatno funkcionisanje imunog sistema kao posledica nezdravih emocija.
Naravno, i akutni i hronični stres se smatraju nezavisnim faktorima rizika za kardiovaskularne bolesti.
BONUS VIDEO
Stres i loše navike su najopasniji za čoveka




