Seka Aleksić: Ne stidim se prošlosti

0
Uz kompletnu promenu imidža i novi singl, Svetlana - Seka Aleksić-Piljikić u intervjuu za Story otkriva na koji način reaguje na uvrede, kako se zaista slaže sa suprugom, priča o svojoj prošlosti, kao i odnosu sa ocem.
Seka Aleksić. Foto: Nemanja Novaković
Seka Aleksić. Foto: Nemanja Novaković

Jedna od najpopularnijih folk pevačica domaće scene, osim pesmama plenila je pažnju i svojim naglašenim oblinama, talentovana Svetlana Aleksić-Piljikić (32) drastično je promenila svoj imidž. Smršala je i postala plavuša, ali jednako je privlačna svom suprugu Veljku Piljikiću (30) s kojim je u srećnom braku već tri godine. Mada su se poslednjih nedelja mogle čuti glasine o tome da im je brak u krizi, pevačica i njen izabranik to oštro demantuju. U intervjuu za Story, Seka kaže kako, kao i svi parovi, i oni imaju svojih nesuglasica, ali su one daleko od povoda za bilo kakvu dramatičnu priču da im je brak u krizi.

Story: Na koji način usklađujete ulogu supruge i pevačice, s obzirom na to da imate brojne nastupe i okupirani ste poslom?

- Veljko je najvećim delom uključen u moju karijeru. Kod nas ne postoji klasična podela na posao i privatnost, mi smo tim na oba polja i odlično funkcionišemo.

Story: Zamera li vam Veljko da mu ne posvećujete dovoljno pažnje?

- Nema razloga. Nikada ne bih dozvolila da moj suprug ni na trenutak pomisli da je možda zapostavljen. Zna i oseća kako je uvek u centru moje pažnje. Ukoliko bi osetio da je drugačije, našao bi načina da mi to kaže na vreme i na način koji bi me podstakao na preispitivanje i promenu nabolje.

Story: Ima li dovoljno razumevanja za vaš posao i koliko vam podrške pruža?

- Veljkova podrška mi je najbitnija. Čak i kad sam euforična ili sumnjičava prema nečemu, on je tu da sagleda situaciju sa strane, nepristrasno, i da mi kaže svoje mišljenje. Uglavnom bude u pravu jer stvari posmatra hladne glave, a kao i svaki pravi muškarac, zaštitnički je nastrojen prema meni i trudi se da me sačuva od eventualnih razočaranja. Svakoj ženi poželela bih da kraj sebe ima takvu osobu koja će je u potpunosti razumeti, podržavati je i radovati se njenim uspesima. Jer, moji uspesi podjednako su i Veljkovi, kao i obratno.

Story: Da li se Veljko i dalje profesionalno bavi sportom? Koliko vam i na koji način pomaže u karijeri?

- Moj suprug se i dalje intezivno bavi sportom, ali više ne učestvuje na takmičenjima. Redovno vežba, često smo zajedno u teretani, ali nađe vremena i da mi pomogne oko karijere, onoliko koliko je u mogućnosti, s obzirom na to da ima i svoj privatni biznis kome je jako posvećen, a tiče se organske hrane. Budući da posao kojim se ja bavim sagledava sa strane, shvata ga na pravi način. Često zna i da bude objektivniji od nas koji smo na direktan način u šou-biznisu.

Story: Mediji su nedavno komentarisali da vam je brak u krizi. Šta je zapravo istina?

- Bar moj život je pred javnošću i medijima otvoren kao na dlanu. Mislim da u pomenute komentare ne veruju ni oni koji ih plasiraju. Svakome bih poželela brak kakav je Veljkov i moj.

Story: Kako inače prevazilazite bračne poteškoće?

- Ne postoje! Ljubav, poštovanje, podrška, tolerancija, razumevanje, sluh za potrebe druge polovine - to je Veljkov i moj recept. Retko se prepiremo, uglavnom su to sitne čarke kakvih ima u svakom braku, ali mi ih rešavamo brzo i konstruktivno - iskrenim razgovorom koji uvek rezultira dogovorom.

Story: Mislite li da žena treba da bude dominantnija, ostvarenija i finansijski stabilnija u odnosu na muškarca ili obrnuto?

- Kada u braku ima mesta za priču ko je dominantniji, onda ostaje manje mesta za ono što je suština bračne zajednice: ljubav, poštovanje i razumevanje. Sve bitne odluke donosimo zajedno. Kod nas ne postoji: Moja je poslednja ili Tvoja je poslednja. Ne namećemo mišljenje jedno drugom, niti moramo da mislimo na identičan način. Bitno je da su nam osnovni pogledi na život isti, mišljenje nekad može da bude i različito, a do odluka dolazimo u otvorenom razgovoru.

Story: Verujete li u muško-žensku ravnopravnost?

- Verujem i veliki sam zagovornik ravnopravnosti, kako polne, tako i verske, rasne... Najvažnije je biti dobra, poštena i ostvarena osoba, u tom slučaju pitanje ravnopravnosti nije ni potrebno potezati. Srećan, zadovoljan, ispunjen i odmeren čovek podrazumeva da će na sve druge ljude gledati kao na sebi ravne.

Story: Prija li vam brak i da li verujete u ljubav do kraja života?

- I da ništa ne kažem, mislim da se na osnovu neverbalnih signala jasno vidi koliko mi brak prija, koliko sam srećna, ispunjena, voljena i koliko volim. Meni se brak desio u pravo vreme. Idealno. Tridesete su prelomne godine kada prvi put podvlačimo crtu ispod onoga što smo uradili, svodimo bilans, preslišavamo se u tišini, tražimo greške, razmišljamo šta bi bilo da smo neke stvari uradili drugačije... S ponosom mogu da se osvrnem na svoj život, nemam čega da se stidim, niti da se zbog nečega kajem. Sve što sam radila, radila sam od srca, ispunila sam svaki svoj trenutak životom, nisam dozvolila da mi se godine zalud nižu. Svaka od njih donela mi je novo iskustvo, nove poglede na svet, izazove i ciljeve.

Story: Kako se ljudi bore sa iskušenjima da u dugim vezama i brakovima odole izazovima flerta ili romanse sa drugim ljudima?

- Što se manje bore, a više istinski vole, to je lakše. Kada već dođe do toga da neko pada u iskušenje da razmišlja o flertu ili romansi sa nekim ko nije njihov partner, onda je to jasan znak kako ta veza ili brak zapadaju u krizu. A narod lepo kaže: Bolje je sprečiti nego lečiti. Oba partnera moraju da ulože trud da ne dođe do takvih situacija. I žene i muškarci dolaze u iskušenje da se upuste u flert ako nisu posvećeni jedno drugom, ne čine dovoljno da stvore stabilnu, neraskidivu vezu. Nikada ne bi trebalo da zapostavimo našu drugu polovinu niti da podrazumevamo kako će naš partner uvek biti uz nas i mnogo toga činiti za nas, a da mu ne uzvratimo na isti način. Ako se ponašamo suprotno tome, ne bi trebalo da nas čudi što je, kako pesma kaže, našoj sreći došao neko treći.

Story: Verujete li u porodicu kao instituciju i koliko je ona u današnje vreme važna? Kako je očuvati?

- Porodica kao institucija i danas je jednako važna kao i ranije, ali je ugroženija. Tempo kojim živimo, kao i trka za novcem koja nam je nametnuta novim društvenim uređenjem, podrivaju porodicu sa svih strana. Toga moramo da budemo svesni kako bismo našli načina da očuvamo zdrave porodične vrednosti. Veljko i ja mnogo vodimo računa o tome i najveći nam je kompliment kada gosti u našem domu kažu kako se osećaju izuzetno prijatno i da je kuća domaćinska.

Story: Da li obavljate kućne poslove i koliko vas ispunjavaju? Delite li ih sa suprugom?

- Uživam u kućnim poslovima za koje imam vremena. Često s mojom spremačicom Dadom sređujem kuću. Kuvanje me opušta i neopisivo sam srećna kada suprugu ili našim dragim gostima pripremim obrok u kom sa slašću uživaju. Kada pripremamo roštilj, onda Veljko stupa na scenu. Toliko je vešt u tome da posle ručka ili večere koje on na roštilju pripremi, redovno dobije pohvale.

Story: Estradne zvezde dobro zarađuju, ali moraju dosta i da investiraju u sebe. Na šta vi najčešće trošite novac i da li biste svoj život opisali kao luksuzan?

- Posao kojim se bavim zahteva velika ulaganja i tu nisam štedljiva jer svojoj publici uvek želim da pružim ono najbolje. S druge strane, mnogo volim kuću pa i dalje s radošću kupujem ono što će Veljkov i moj dom učiniti prijatnijim i lepšim. Takođe, srećna sam da obradujem i članove Veljkove i svoje porodice, kao i naše prijatelje. Kad god se ukaže prilika, poklanjam im stvari koje će ih obradovati. Nisam od onih koje su sve što su stekle dale na haljine i tašne, time se nikada ne bih hvalila i svako ko to radi za mene je prostak!

Story: Koliko je skupo održavanje vašeg domaćinstva?

- Onoliko koliko je potrebno da bi sve funkcionisalo u najboljem redu. Veljkov i moj dom veći je od prosečnih domova u Srbiji pa samim tim iziskuje i više materijalnih ulaganja, ali kako je to naša oaza mira i sreće, nije nam žao da investiramo u ono što nas čini radosnima i spokojnima. I jedno i drugo mnogo radimo, ali zato sa druge strane uživamo u svemu tome.

Story: Da li ste u kontaktu sa ocem s kojim ste od detinjstva imali težak odnos? Jeste li mu sve oprostili?

- Grešiti je ljudski, a praštati je dostojno poštovanja. Jedan od postulata pravoslavlja jeste oprost i ma koliko nismo u stanju da zaboravimo neke teške situacije, moramo se truditi da im ne dopustimo da nam kroje budućnost. Moj tata i ja imamo divan odnos sa puno razumevanja i poštovanja!

Story: Kako biste uporedili industriju šou-biznisa i zabave nekada kada ste počinjali i sada?

- Sve se menja, ali istinske vrednosti su trajne: talenat, vredan rad, poštovanje publike... Ukoliko je neko netalentovan za određeni posao, a ulaže ogromne napore i veliki novac da se nametne ljudima po svaku cenu kao velika zvezda ili VIP, to se oseti i tu nema velikih karijera. Uostalom, i sami ste svedoci pojedinih oblika života koji čine sve ne bi li opstali u javnosti, a nemaju kredibilitet kojim bi to potvrdili. I nekada i sada važni su rezultati, a publiku ne možete da prevarite.

Story: Ko su vam pravi prijatelji?

- Oni koji su uz mene i kada blistam od sreće, ali i kada mi raspoloženje nije na zavidnom nivou. Ljudi koje sam pustila da mi se približe morali su da se dokažu u različitim situacijama. Čovek je bogat onoliko koliko ima iskrenih prijatelja, a ja sam u tom smislu bogata toliko da bih to bogatstvo mogla samo da poželim svima kojima mislim dobro. Imam najboljeg druga, brata, prijatelja u svom venčanom kumu Saši Tošiću, koga beskrajno volim. Tu je i moja venčana kuma Ljiljana Božičković sa kojom se ne viđam baš često jer ona živi u Cirihu, ali ona me veoma dobro poznaje, po mom glasu, i ukoliko se smejem, oseti da nešto nije u redu.

Story: Trpite li kritiku ili bolje funkcionišete kad vas  pohvale?

- Da budem iskrena, više mi prija pohvala, ali veoma cenim kritiku, ako je ona konstruktivna i ukoliko je upućuju prijatelji u čiju sam dobronamernost sigurna. Pohvala ume da digne čoveka, ojača samopouzdanje. Ali, kritika zna da bude korisnija, da nam da smernice kako da u budućnosti sebi obezbedimo više pohvala, ali onih iskrenih, sa pokrićem. Ukoliko je pohvala izrečena bez analize koja joj prethodi, tek u nameri da laska, onda ona ništa ne znači. Govori samo o tome kako je osoba koja je upućuje površna i da joj do nas i nije preterano stalo.

Story: Volite modu i čest ste gost brojnih modnih revija. Čije kreacije su vam trenutno najinteresantnije?

- Veliki sam ljubitelj mode, što dokazuje i modna linija koju sam pokrenula pre nekoliko godina. Dopada mi se najnovija kolekcija koju su prikazali Dolce & Gabbana. Mnogo njihovih modela nosila sam u protekloj godini. Od naših kreatora tu su Saša Vidić i Bata Spasojević.

Story: Koliko ste zadovoljni rezultatima u karijeri i imate li još veće ambicije i kakve?

- Verujem da bi svako ko je u karijeri ostvario ono što sam ostvarila ja bio ne samo zadovoljan, već ponosan i zahvalan. Ambicije mi ne manjkaju jer je moja publika od mene zaslužila samo najbolje, a to ću joj od srca i priuštiti.

Story: Šta vam je neostvarena želja?

- Uvek imamo neostvarenih želja… Ali, ja volim da ih sačuvam za sebe!

Story: Čime merite svoj uspeh?

- Srećnim brakom, zadovoljnom porodicom, zdravim rezonima uprkos teškom vremenu u kome živimo, karijerom punom hitova, sjajnim koncertima i fanovima koji su svim srcem uz mene.

Story: Smršali ste i primetno oblikovali telo. Šta vam je motivacija i koliko truda ulažete da biste postigli rezultate?

- Motivacija mi je da izgledam bolje nego ikada, promovišem zdrav način života, podstaknem što više ljudi da se posvete fizičkom vežbanju, na prvom mestu zarad boljeg zdravlja, a onda i zarad jačanja samopouzdanja i lepšeg izgleda. Kad su treninzi u pitanju, uporna sam i dosledna do te mere da mi je dan prazan ukoliko bar sat vremena nisam provela vežbajući. Najvažnije je početi, posle sve ide samo od sebe. Moj trener Robert Rokej trudi se da mi svaki trening bude zanimljiv i da odradim sve sto je potrebno. On je i Veljkov trener pa se često desi da treniramo zajedno, a tada zaista uživam.

Story: Ponekad ste meta negativnih komentara na internetu. Kako se nosite s tim?

- Svako ima pravo da kaže šta misli, a meni je najbitnije ko su ljudi koji me negativno komentarišu a ne šta su napisali o meni.

Story: Smeta li vam kad neko lične frustracije leči verbalnim iživljavanjem na javnim ličnostima?

- Lične frustracije ne bi trebalo lečiti na društvenim mrežama, već u specijalizovanim ustanovama, uz pomoć stručnjaka koji će dati prave smernice za srećniji život. Zamislite samo koliko su ljudi koji leče frustracije po društvenim mrežama nezadovoljni svojim životom!

Story: Dešava li se da vas neko ispljuje na društvenim mrežama, a da vam se potom smeška u lice pri susretu uživo?

- Na društvenim mrežama ispljuju me samo oni koji nemaju hrabrosti da me pogledaju u oči, a kamoli da mi se nasmeše kad me sretnu. Valjda znaju kako ne volim da imam posla sa kukavicama, pa i ne izlaze iz svojih mišjih rupa, već tako piskaraju!

Story: Da li vam je bilo neprijatno kada ste nedavno zbog kašnjenja na reviju ostali bez mesta u prvom redu?

- Odreagovala sam u skladu sa svojom prirodom. Nisam želela da prikrijem nepoštovanje organizatora prema mom prijatelju koji me je i pozvao na svoju reviju. Kao što već rekoh, u svakom poslu ima onih koji zalutaju i predstavljaju se kao profesionalci, ali diletantizam kad-tad bude otkriven. Nije Bata Spasojević kriv za to, već organizator. Problem uopšte nije bio u tome što nema mesta u prvom redu, već što je moje mesto zauzela osoba koja nije bila ni pozvana na njegovu reviju, već je ostala sa prethodne, a organizator nije želeo da reaguje. Batu cenim i poštujem i opet ću otići na njegovu reviju!

Story: Često učestvujete u humanitarnim akcijama, a trenutno pružate podršku devojčici Uni Savić koja boluje od leukemije. Koju poruku želite da prenesete?

- Ako ne zaboravljamo koliko je nam bilo teško kada u materijalnom smislu nismo bili okruženi blagostanjem, tada ćemo pomagati one koji su sada u istoj situaciji. Učinićemo im život lakšim, daćemo im vetar u jedra da se podignu i krenu putem svojih snova. S druge strane, ukoliko smo lakomi i nezahvalni, novac će iz nas izvući ono najgore, a iako se čini da živimo srećno, u raskoši i bogatstvu, naša duša postaće neosetljiva, hladna i nedodirljiva najpre za sudbine ljudi koji nas okružuju, a potom će prestati da postoji i za nas same. Tada nećemo znati da uživamo u sitnim životnim radostima pa nas ni milijarde neće učiniti srećnima.

Story: Šta je trenutno vaš najveći strah?

- Plašim se da mi pas Roj ne pojede kuma, ako dođe pre Božića ili Uskrsa, pošto on uglavnom samo tada dolazi. Sram ga bilo. Živimo jako blizu i trebali bi da se viđamo češće. Ovo je javna kritika za njega!

Story: Šta vas inspiriše da u blogovima pišete o raznim gorućim društvenim temama?

- Živim u Srbiji i ne mogu da budem nema i slepa na stvari koje me okružuju. Burnog sam temperamenta, pa ponekad upadnem u vatru i verbalno oštro reagujem na neke pojave koje su nepravedne.

Story: Zbog čega ne pišete o politici?

- Ako imamo u vidu da su mnoge stvari koje nas okružuju politika, onda se dotičem i takvih tema. Iz ugla sasvim običnog građanina koga pogađa kada je nečiji život ugrožen zbog politike i zakona, kao što je bio slučaj sa JMBG koji je potresao ceo region. A politika u onom najbukvalnijem smislu, kao ni partije i međupartijski odnosi ne zanimaju me, pa nema potrebe da se time bavim. Ne pišem blogove tek da bih nešto pisala niti da bih bilo kome podilazila.

Story: Da li vam je iz ove perspektive simpatično to što vam je bivši predsednik Srbije Boris Tadić javno uputio komplimente?

- Kada je Kraljevo zadesio katastrofalni zemljotres, bila sam jako potresena sudbinama ljudi koji su ostali bez krova nad glavom. U to vreme, pozvala sam ga preko svog Facebook profila da podrži Kraljevčane jer je kao tadašnji predsednik države finansijski podržao i Prajd. Simpatično mi je jer je ipak odreagovao i uputio mi komplimente.

Story: Vi ste pobožna osoba. Da li vam religija pruža utehu u teškim trenucima?

- Da. Imam svog duhovnika s kojim često razgovaram o načinima prevazilaženja teških životnih situacija. Molitva ume da umiri čoveka, vrati ga suštini, napuni mu dušu, razbistri misli i ponudi rešenja za probleme koji nas muče.

Story: Kako komentarišete pojedine napise o tome da je nošenje lika Bogorodice na haljini zapravo svetogrđe?

- Svako ima pravo na svoje mišljenje. Haljina za koju me pitate izašla je iz modnog ateljea dvojice najpoznatijih svetskih kreatora i prikazana je proletos na reviji u Milanu. Dopala mi se i u njoj se osećam dobro. Da se razumemo, reč je o printu sa motivima Bogorodice. Nisam obukla ikonu, kako su to neki želeli da predstave. A uzimajući u obzir kakva je osoba sebi dala za pravo da  to komentariše, čini mi se da je imala probleme sa narkoticima, tako sam čitala po medijima, nisam se ni osvrtala na prozivke. Bilo mi je jasno da ne treba da ulazim u polemiku sa takvom osobom.

Story: O čemu razmišljate kada ostanete sami?

- Retko sam sama, ali kada se to i dogodi, moje misli mahom su usmerene na zahvalnost zbog svega što imam i želje da ostvarim ono o čemu maštam.

Story: Da možete da se vratite u prošlost, šta biste uradili drugačije?

- Po prirodi sam borac, sve što radim, radim iz srca, s velikom verom i entuzijazmom. Na sreću, u mom životu nisam imala velike padove, a u karijeri ih nisam imala uopšte, ali istina je da sam nailazila na prepreke. Sada, zahvaljujući Veljku, a oduvek zahvaljujući majci, bratu i bliskim prijateljima, uspevam da nadmudrim sve ono što se čini kao kamen spoticanja na putu do sreće i uspeha. Zbog toga, kada se osvrnem iza sebe, ne mogu da kažem da bih nešto radikalno drugačije uradila.

Story: Veliki ste ljubitelj životinja, imate dosta pasa. Kako stižete da im se posvetite?

- Kada nešto iskreno volite, naći ćete vremena da se tome i posvetite, bez obzira na brojne obaveze koje vas svakodnevno čekaju. Moji psi su moja radost, izvor dobrog raspoloženja i zabave. Imamo ih šest, jednog staforda, četiri čivave, jednog pomeranca i sa svima stižemo da se poigramo i posvetimo im pažnju.

Story: Šta vam je najveći porok?

- Šoping! Kupovina poklona za familiju i prijatelje. Ako se to uopšte može nazvati porokom.

 

Razgovarao: Vladimir Petković

makonda-tracker