Otvorena izlozba Carski dvorovi

0
Izložba Carski darovi koja predstavlja ekskluzivni izbor poklona koje je Josip Broz Tito dobio prilikom susreta sa članovima vladarskih porodica iz 18 zemalja Evrope, Azije i Afrike, otvorena je u Muzeju istorije Jugoslavije i trajaće do 25. avgusta 2013. godi
MIJ, promofoto
MIJ, promofoto

Izložbu je u prisustvu velikog broja zvanica otvorio Bratislav Petković, ministar kulture i informisanja Republike Srbije.

- Izložba nosi simboličan naziv, jer se radi o poklonima koje je Tito dobijao od najviših zvaničnika Evrope, Afrike i Azije – careva, kraljeva, pričeva, šeika,.... Državnici su retko bili u prilici da primaju ili poklanjaju lične poklone. Josip Broz bio je jedan od izuzetaka. Najveća vrednost eksponata je nematerijalna iako se radi o jedinstvenim predmetima izuzetne umetničke izrade, nastalih u najpoznatijim radionicama širom sveta. Odabrani eksponati datiraju od VII veka p.n.e, sve do polovine XX veka, a u njihovoj izradi korišćeni su plemeniti metali, drago kamenje i najfiniji porcelan. Verujem da će izložba biti veoma zanimljiva našim sugrađanima, ali i velikom broju turista koji pokazuju izuzetno interesovanje za predmete iz fonda Muzeja istorije Jugoslavije - ističe Neda Knežević, v.d. direktora Muzeja istorije Jugoslavije.

- Na izložbi je prikazano 68 ekskluzivnih predmeta podeljenih u šest celina - arheološki, upotrebni i ukrasni predmeti, portreti članova vladarskih porodica, nakit i odlikovanja, od kojih svaki priča svoju priču. Kroz predmete, dokumenta i fotografije posetioci će se upoznati sa pravilima i običajima koji prate razmenu poklona državnika, što ovoj izložbi daje još zanimljiviji pečat. Među darodavcima su engleska kraljica Elizabeta II, iranski šah Reza Pahlavi, grčki kralj Pavle, kambodžanski princ Sihanuk, etiopski car Hajle Selasije i dr  – rekao je Momo Cvijović, jedan od kustosa izložbe.

Više informacija o eksponatima:

O bogatoj državničkoj aktivnosti Josipa Broza Tita najbolje govore podaci da se, u dugom periodu vladanja susreo sa oko 350 predsednika država i vlada, bio gost u 169 državnih poseta i boravio u 73 zemlje sveta. Prilikom brojnih susreta dobio je veliki broj poklona koji se danas čuvaju u Muzeju istorije Jugoslavije. Pojedinim od tih poklona ponosili bi se i najveći svetski muzeji.

Među izloženim predmetima najviše je poklona kambodžanskog princa Sihanuka sa kojim se Tito najčešće susretao: fragment hrama iz Angkor Toma, nekadašnje prestonice kraljevine Kmera koji se čuvao u muzeju pre nego što je poklonjen Titu; srebrni servis za čaj ukrašen predstavama legendarnog bića Garude (po hinduskoj mitologiji nosilac boga Višnua), a posebno atraktivna je maketa carske kočije, dvokolice, izrađena od metala i drveta.

Poklon iranskog šaha Reze Pahlavija prilikom proslave 2500. godišnjice Persijskog carstva, u Teheranu 1971. je replika Ukaza Kira Velikog iz 539. godine p. n.e, poznatog pod nazivom Kirov cilindar. Taj slavni dokument, u obliku glinenog valjka, bio je postavljen unutar vavilonskih zidina kao kamen temeljac i smatra se prvim pisanim spomenikom o ljudskim pravima, jer propisuje religioznu toleranciju, ukidanje ropstva kao i slobodu izbora i profesije. Original se danas čuva u Britanskom muzeju, a replika je izložena u zgradi UN-a u Njujorku gde je tekst preveden na svih šest službenih jezika.

Grčki kralj Pavle I i kraljica Frederika poklonili su Titu zlatne replike pehara sa Krita iz 15. veka p.n.e, a avganistanski kralj Mohamed Zahir Statuu Bude. Jedinstven je poklon cara Haila Selasija Titu povodom Prve konferencije nesvrstanih u Beogradu, 1961. godine – pribor za pisanje koji ustvari predstavlja maketu carskog prestola.

Autentičan poklon engleske kraljice Elizabete II publika neće moći da vidi, ali će saznati priču o tome kako je kraljica odlučila da Titu i njegovoj supruzi pokloni 10-12 parova papagaja i uz dar poslala detaljna upustva o izradi specijalnog kaveza na ostrvu Vanga, kao i o navikama, parenju papagaja i sl.

Poseban segment izložbe čine odlikovanja kojim su sve predstavljene zemlje odlikovale Tita za dela učinjena u ratu i miru. Među njima se posebno izdavajaju evropska odlikovanja koja imaju najdužu tradiciju (danski Orden slona ustanovljen 1464), švedski Orden Serafima (druga polovina XVI veka) i britanski Orden kupatila (ustanovljen 1399, obnovljen 1725).

Kustosi izložbe: Veselinka Kastratović Ristić i Momo Cvijović

Dizajn postavke: Mina Milovančević

makonda-tracker