Ova tri praznika su veoma važan deo pravoslavne vere, a za mnoge su duhovna povezanost s tradicijom i zajednicom

Krstovdan, Bogojavljenje i Sveti Jovan su važni praznici u pravoslavnom hrišćanstvu, a za svaki od njih vezani su specifični običaji koji se poštuju radi duhovnog uzdizanja i očuvanja tradicije.
Ovi praznici čuvaju i kulturnu baštinu našeg naroda, prenoseći tradiciju s generacije na generaciju.
Evo najvažnijih običaja za svaki od ovih praznika:
Krstovdan (18. januar)
Krstovdan se obeležava uoči Bogojavljenja i posvećen je sećanju na Isusovo krštenje u reci Jordan.
Običaji:
Strogi post: Na ovaj dan se obavezno posti na vodi, bez upotrebe ulja. Hrana treba da bude skromna, često se pripremaju pihtije ili suva jela.
Nošenje badnjaka: U nekim krajevima narod nosi ostatke badnjaka iz kuće i pali ih kao simbol očišćenja i pripreme za Bogojavljenje.

Tišina i molitva: Dan protiče u tišini i molitvi, bez veselja i muzike.
Paljenje sveće: Uveče se pali sveća i izgovaraju molitve za zdravlje i blagostanje.
Bogojavljenje (19. januar)
Bogojavljenje slavi dan kada je Isus Hristos kršten u reci Jordan i kada se javila Sveta Trojica.
Običaji:
Osvećenje vode: Najvažniji običaj je osvećenje vode (bogojavljenska vodica). Vernici uzimaju svetu vodu i čuvaju je u kući tokom cele godine za zdravlje i blagoslov.

Plivanje za Časni krst: U mnogim mestima organizuje se plivanje u hladnoj vodi gde vernici plivaju do krsta bačenog u reku ili jezero. Veruje se da onaj ko prvi dohvati krst ima sreće i zdravlja cele godine.
Blagosiljanje doma: Sveštenici obilaze domove i škrope ih osvećenom vodom kako bi godina bila plodonosna i mirna.
Ne pere se veš: Na ovaj dan se ne pere veš, jer se veruje da je sva voda osvećena.
Sveti Jovan Krstitelj (20. januar)
Sveti Jovan je bio prorok i krstitelj Isusa Hrista, a ovaj praznik je posvećen njegovom životu i delu.
Običaji:
Krsna slava: Sveti Jovan je jedna od najčešćih krsnih slava u srpskom narodu. Tog dana se domaćin priprema slavski kolač, žito i vino.

Okupljanje porodice: Porodica i prijatelji dolaze u goste kako bi zajedno proslavili slavu.
Paljenje sveće: U čast svetitelja pali se slavska sveća koja gori tokom celog dana.
Ne radi se težak posao: Veruje se da se na ovaj dan ne treba baviti teškim poslovima kako bi godina protekla u miru.
Ljubav i pomirenje: Po narodnom verovanju, Sveti Jovan je zaštitnik prijateljstva i kumstva, pa se veruje da je idealan dan za pomirenje sa onima s kojima ste u svađi.
Zajednički simboli i značenja
Voda kao simbol očišćenja: Tokom ova tri praznika voda ima važnu ulogu kao simbol duhovnog očišćenja i obnove.

Post i molitva: Posvećenost Bogu i duhovna priprema kroz post i molitvu je zajednički običaj.
Porodično okupljanje: Ovi praznici su vreme za okupljanje porodice i jačanje zajedništva.
Poštovanjem ovih običaja jača se duhovna povezanost s tradicijom i zajednicom.
Bonus video:
Najzanimljiviji običaji za Srpsku novu godinu