Povišen nivo holesterola u krvi znači da treba obratiti više pažnje na to šta jedemo i pijemo, a spada li i kafa u zabranjene namirnice, pitaju se mnogi kojima su nalazi upozoravajući. Ne nužno, ističu stručnjaci, ali treba imati na umu neke činjenice.
Kafa je mnogima obavezna na početku dana, a dok je neko pije jaku i vrelu, drugi preferiraju slabiju i s mlekom. Bez obzira na to u kakvoj kafi najradije uživamo, obično brinemo o količini kofeina koju unosimo njom, a poneko i o šećeru u krvi, kafa može da ima određeni uticaj i na holesterol, ističu stručnjaci.
Kardiolog dr Denis Brumer za sajt Klivlendske klinike objašnjava da sama kafa uglavnom nije razlog za zabrinutost kad je reč o holesterolu, ali dodaje i da način pripreme može da bude značajan.
Kuvana kafa uglavnom nije problem
Prema rečima dr Brumera, kuvana kafa ne sadrži holesterol, pa kod većine ljudi ne predstavlja značajan problem.
– Postoje određene vrste kafe kod kojih nivo LDL holesterola može biti nešto viši, kao što su kafa iz francuske prese, turska kafa i espreso – objašnjava on.
LDL holesterol se često naziva "lošim" holesterolom jer može da doprinese stvaranju masnih naslaga u arterijama, što vremenom može da suzi ili blokira protok krvi i kiseonika do srca. S druge strane, HDL holesterol se smatra poželjnim, jer može da pomogne u uklanjanju LDL holesterola iz krvotoka.
Ipak, količina kafe koju većina ljudi uobičajeno pije nije dovoljna da značajno utiče na nivo holesterola, naročito kad se pije umereno. Isto se odnosi i na dodatke poput mleka, pavlake i šećera.
– Većina LDL holesterola koji imamo u organizmu je genetski predodređena. Možemo ga značajno pogoršati ako jedemo pogrešne namirnice. Ali nivo LDL holesterola se neće mnogo smanjiti samo zato što ste prestali da pijete kafu – kaže dr Brumer.
Veći problem je kafa puna šećera i pavlake
To, međutim, ne znači da su svi napici na bazi kafe podjednako bezazleni. Problem nastaje kada se obična kafa pretvori u piće s mnogo šećera, sirupa, karamele i šlaga, koje po nutritivnom sastavu više podseća na slatkiš nego na jutarnji napitak za razbuđivanje.
– Sad više ne pričamo o kafi. Govorimo o slatkoj pavlaci i karamelu, ostvarima koje sadrže mnogo šećera. Takvi napici se konzumiraju kao čitav obrok i mogu da imaju 50 grama ili više šećera. Kad dodate pavlaku i uzmete u obzir veličinu napitka, govorimo o više od 600 kalorija, što je više od četvrtine dnevnog kalorijskog unosa. To je potpuno van onoga što bi se smatralo umerenom količinom – upozorava kardiolog.
Ovaj problem može da bude još izraženiji kad ovakav napitak postane svakodnevna navika, posebno ako se uz njega dodaju keksići, peciva i kolači.
– Prehrambena industrija je vrlo usmerena na potrošače. Njena motivacija je da prodaje ono po šta se ljudi vraćaju, pa tako dobijate ukusne i primamljive, ali vrlo kalorične napitke, što stvara začarani krug – navodi dr Brumer.
Koliko kafe je onda u redu ako brinete o holesterolu?
Kako ističu stručnjaci, povremeno uživanje u velikom, zaslađenom napitku od kafe verovatno neće napraviti problem samo po sebi. Kad takvi napici postanu deo svakodnevne rutine, međutim, lako se nakupi velika količina dodatnog šećera i kalorija.
Zato je, prema savetima kardiologa, jednostavnija varijanta, odnosno klasična kuvana kafa, uz umerenu količinu dodataka, najbolji izbor za svaki dan.
Obično se savetuje da se dnevno unese do 400 mg kofeina, što je oko 2-4 šoljice kuvane kafe na dan.
BONUS VIDEO
Kako sprečiti infarkt?