Stručnjaci su osamdesetih počeli studiju o uticaju dugog sedenja u kombinaciji s gledanjem televizije i radom u kancelariji, a ona je pokazala iznenađujuće rezultate.
Dugotrajno gledanje televizije u srednjim godinama bi moglo da ima posledice po zdravlje mozga decenijama kasnije, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Alzheimer's & Dementia: The Journal of the Alzheimer's Association.
Naučnici su otkrili da je ova veza naročito primetna kod muškaraca, dok taj obrazac nije potvrđen kod žena.
Istraživanje je sprovedeno na 1.712 ispitanika koji su učestvovali u dugogodišnjoj američkoj studiji ARIC (Atherosclerosis Risk in Communities, odnosno "Rizik od ateroskleroze u zajednicama"). U trenutku uključivanja u istraživanje krajem osamdesetih godina učesnici su imali nešto više od 50 godina, a istraživači su prikupili podatke o tome koliko često oni gledaju televiziju u slobodno vreme, kao i koliko vremena provode sedeći na poslu.
Gledanje TV-a može da bude povezano s volumenom mozga i promenama bele mase
Gotovo 24 godine kasnije, kada su učesnici studije bili u sedmoj deceniji života, urađena im je magnetna rezonanca mozga. Naučnici su analizirali delove mozga za koje se zna da među prvima pokazuju promene povezane s Alchajmerovom bolešću i drugim oblicima demencije.
Rezultati su pokazali da su muškarci koji su u srednjim godinama vrlo često gledali televiziju imali manji volumen pojedinih delova mozga, kao i izraženije promene bele mase koje se dovode u vezu s padom kognitivnih sposobnosti i većim rizikom od demencije.
S druge strane, osobe koje su veliki deo radnog vremena provodile sedeći u kancelariji nisu imale takve promene. Naprotiv, kod njih su uočeni veći volumeni pojedinih moždanih regija i manje promena bele mase.
Zato istraživači naglašavaju da nije presudno samo koliko sedimo, već šta radimo dok sedimo. Dok se gledanje televizije smatra mentalno pasivnom aktivnošću, kancelarijski posao uglavnom podrazumeva čitanje, planiranje, donošenje odluka i rešavanje problema, a sve to predstavlja kontinuiranu mentalnu stimulaciju! Dakle, dugo sedenje nije bilo jednako štetno za mozak već zavisi šta radimo dok sedimo.
Razlika je uočena samo kod muškaraca
– Otkrili smo da je povezanost između gledanja televizije i strukture mozga bila znatno izraženija kod muškaraca nego kod žena. To može da bude posledica različitih obrazaca sedentarnog ponašanja ili bioloških razlika u načinu na koji mozak reaguje na dugotrajno sedenje – ističe biolog Nejtan Feter s Univerziteta Južne Kalifornije, jedan od autora studije.
Naučnici pretpostavljaju da žene češće prekidaju sedenje tokom gledanja televizije ili imaju drugačije životne navike, dok muškarci češće provode duže, neprekidne periode ispred ekrana, naročito dok gledaju sportske prenose ili filmove.
Za mozak nije problem samo sedenje
Koautor studije biolog Dejvid Rajhlen smatra da rezultati menjaju način na koji treba posmatrati sedentarni način života.
– Godinama smo pažnju usmeravali na to koliko ljudi sede. Naši rezultati pokazuju da bi trebalo da obratimo pažnju i na to šta rade dok sede – napominje on.
Drugim rečima, aktivnosti koje zahtevaju razmišljanje, poput čitanja, pisanja, rešavanja ukrštenica ili drugih mentalnih zadataka, mogle bi da budu povoljnije za mozak od višesatnog pasivnog gledanja televizije.
Rezultati su zanimljivi, ali...
Autori naglašavaju da ovo istraživanje ne dokazuje da gledanje televizije direktno izaziva promene na mozgu, već pokazuje povezanost između ove navike i uočenih promena.
Važno je na pomenuti i da su se podaci o vremenu provedenom ispred televizora zasnivali na procenama samih učesnika, pa postoji mogućnost da to što su rekli nije sasvim precizno i tačno. Takođe, na rezultate su mogli da utiču i drugi faktori životnog stila, poput ishrane, konzumiranja alkohola ili drugih navika tokom gledanja televizije.
Ipak, istraživači ističu da težinu nalazima daje činjenica da je studija trajala decenijama, kao i to što su promene u mozgu procenjivane pomoću magnetne rezonance, a ne samo testovima pamćenja.
BONUS VIDEO
Prvi znaci demencije