ŽIVOTNA PRIČA

TROSTRUKA OSKAROVKA JE EPITET PRELJUBNICE I RASTURAČICE BRAKOVA NOSILA KAO TERET: Prelepa ŠVEĐANKA se udavala nekoliko puta, a ovako je SEBI SUDILA!

1

Njen talenat je bio neosporan, karijera izvanredna, ali je tračevi i osude nisu zaobilazile

foto: Profimedia
foto: Profimedia

Ingrid Bergman izgubila je roditelje u ranoj mladosti, a njen život obeležile su preljube, osuda javnosti, tri propala braka, ali i tri osvojena Oskara. Titula 'preljubnice i razaračice brakova' nije je sprečila da se vrati u Holivud.

"Ne žalim ni za čim. Da sam brinula o tome šta će ljudi reći, ne bih živela svoj život tako kako sam ga živela", izjavila je filmska diva i trostruka dobitnica Oskara, Ingrid Bergman. I zaista, njen život bio je, u najmanju ruku, buran. Rođena je u Stokholmu, 29. avgusta 1915. u porodici oca Šveđanina i majke Nemice. Njeno detinjstvo obeležile su tragedije, jer je rano ostala bez oba roditelja. Majka joj je umrla kad je imala samo tri godine, a s 13 godina izgubila je i oca. Nakon toga je počela da živi s tetkom, koja je umrla od srčanih komplikacija svega šest meseci posle, pa su je odgajili druga tetka i tetak."

 

foto: Profimedia

Već tada je shvatila da želi da se bavi glumom, pa se sa 17 godina prijavila u Kraljevsko dramsko pozorište u Stokholmu, gde su je i primili. Nekoliko meseci kasnije dobila je ulogu u predstavi 'Ett Brott', što je bio pravi presedan jer su do tada sve devojke morale da završe tri godine glumačke škole pre takvog angažmana. Tokom letnjih praznika dobila je i prvu ponudu za snimanje filma od jednog švedskog studija pa je prekinula školovanje kako bi se u potpunosti posvetila karijeri. Sa 21 godinu udala se za stomatologa Arona Lindsterma koji je kasnije postao neurohirurg, a par je 1938. dobio ćerku Piju (80).

 

Nastavak na sledećeoj strani!

 

 

Aron i Pia ostali su u Švedskoj kada je Ingrid 1939. otputovala u Holivud na poziv producenta Dejvida O. Selznika. Tada je snimila prvi film za američko tržište, 'Intermezzo', koji je postao hit, a Ingrid se preko noći pretvorila u veliku zvezdu. Svi koji se nakon tog ostvarenja nisu zaljubili u nju, 'pali' su pred njenim talentom nakon uloge u kultnom filmu 'Kazablanka', u kojem je 1942. glumila s Hemfri Bogartom.

 

"Napravila sam mnogo filmova koji su bili mnogo važniji, ali ljudi samo žele da razgovaraju o onom s Bogartom, komentarisala je Ingrid jednom prilikom film koji ju je pretvorio u glumačku ikonu."

 

Iste godine film 'Za kim zvono zvoni' doneo joj je prvu nominaciju za Oskara, a sledeće godine je i osvojila Oskara kao najbolja glumica u filmu 'Plinska svetlost'. Bergman je nastupila i u tri filma Alfreda Hičkoka: 'Začarana' (1945.), 'Ozloglašena' (1946.) i 'U znaku jarca' (1949.). Snimanje filma 'Stromboli', reditelja Roberta Roselinija, okrenulo joj je život naopačke. Iako je bila u braku s Aronom, Ingrid se zaljubila u oženjenog Roselinija i par je na setu započeo aferu koja je tada šokirala Holivud. Ubrzo je zatrudnela s Roselinijevim detetom pa se senator iz Kolorada, Edvin C. Džonson, podneo izveštaj o glumici, rekavši da je ona 'grozan primer žene i snažan uticaj zla'. Iako su njenim muškim kolegama tolerisali preljubu i vanbračnu decu, ona je zbog toga stavljena na stub srama. Skandal je prisilio Bergman da se odseli u Italiju, ostavivši muža i ćerku u Americi.

 

foto: Profimedia

Nastavak na sledećoj strani!

 

 

"U jednom životu prešla sam put od svetice do ku*ve i nazad."- poručila je jednom prilikom.

 

Njen muž dr Aron Lindsterm, tužio ju je zbog napuštanja i tražio starateljstvo nad njihovom ćerkom. Ingrid je 1950. rodila sina Roberta (69), a nedelju dana nakon porođaja razvela se od Arona i potom udala za Roselinija. Dve godine kasnije rodila je bliznakinje Isotu (67) i Izabelu (67), ali bračna sreća nije dugo potrajala. Rediteljse 1957. upustio u aferu s drugom glumicom pa se nedugo nakon toga razveo od Ingrid. Ipak, filmska diva nije dugo tugovala zbog kraha drugog braka. Zaljubila se u producenta Larsa Šmita, takođe Šveđanina, a par se venčao 1958.

 

U braku su proveli skoro dve decenije i razveli se 1975. Titula 'preljubnice i razaračice brakova', koju su joj dali američki mediji, nije je sprečila da se vrati u Holivud. Trijumfalni povratak ulepšao je Oskar za glavnu žensku ulogu u filmu 'Anastasia', a treći Oskar osvojila je 1975. za najbolju sporednu glumicu u filmu 'Ubistvo u Orijent ekspresu'. Tada je javno objavila kako nagrada pripada italijanskoj glumici Valentini Korteze za film 'Dan za noć'.

 

 

 

 

 

 

 

 

makonda-tracker