Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Veliki petak, a hrišćani se prisećaju stradanja Isusa Hrista. Reč je o jednom od najvažnijih, ali i najtužnijem danu u crkvenom kalendaru, koji protiče u znaku posta, molitve i tišine. I, naravno, drevne običaje!
Običaja koji se vezuju za Veliki petak ima mnogo, a oni se obično, kao i inače u danima velikih praznika, tiču toga šta ne bismo smeli da radimo.
Ima, međutim, i nekih stvari koje se u narodnoj tradiciji preporučuju kao poželjne, poput čišćenja kuće uz obavezno bacanje metle, a tu je i jedan drevni običaj koji je danas skoro zaboravljen.
Reč je o jednostavnom, tihom i simboličnom ritualu, koji, prema verovanjima, donosi sreću, blagostanje i novac domaćinstvu koje ga poštuje. Rano ujutru na Veliki petak, domaćin ili domaćica uzima stari novčić i zakopava ga ispod voćke u dvorištu ili u saksiju ako žive u stanu, izgovarajući reči:
"Koliko zemlje pokrivaš, toliko mi sreće donesi."
Novčić koji se tako zakopa u zemlju simbolizuje, naime, plodnost, nadu i veru u novi početak, baš kao što je Isus Hrist stradao i vaskrsao, tako i ono što se "poseje" ili posadi tog dana oslikava veru da stiže nešto novo.
Prema starim verovanjima s naših prostora, onaj ko na Veliki petak zakopa novčić, tokom cele godine neće oskudevati ni u zdravlju, ni u hrani, ni u radosti.
U nekim krajevima je ovaj običaj imao i mali dodatak: ako se zajedno s novčićem zakopa i zrno pšenice, donosi mir i slogu u domu.
Ritual se, u svakom slučaju, mora obaviti tiho, bez svedoka i, što je najvažnije, uz veru, jer ako nema nje, nema ni ostvarenja.
BONUS VIDEO
Ukoliko ste postili Uskršnji post, ne prejedajte se u nedelju



