Ako ne umete da rukujete ovom opasnom penjačicom, ona može da bude velika opasnost za ostalo cveće u vrtu, a uz to je otrovna i lako zapaljiva.
Uvek težimo tome da nam biljke u vrtu budu što bujnije, ali postoje vrste koje se tako brzo šire i napreduju da postaju pretnja za svoje "komšinice".
Jedna od najpoznatijih takvih biljaka je tekoma (lat. Campsis), listopadna penjačica koja u kasno leto i na jesen daje božanstvene narandžaste, crvene i žute cevaste cvetove.
Zašto je tekoma opasna za druge biljke?
Ona se, naime, širi neverovatnom brzinom, dajući stalno nove izdanke, tako da joj ne treba mnogo vremena da "proguta" vašu baštu. Ima izuzetno agresivan korenski sistem, pa ometa klijanje semena i blokira razvoj susednog korenja.
Na taj način ona "guši" ostale biljke, zauzima im prostor i krade hranljive materije iz zemlje, pa one rastu slabije i mogu čak da uvenu.
Tekoma, takođe, privlači štetočine, jer se neki insekti hrane njenim lišćem, a potom mogu da pređu na ostale bijke u bašti, koje nisu tako otporne kao ona, i dovedu do oštećenja. Isto važi i za biljne gljivične infekcije, kojima je tekoma sklona, a one mogu da se prošire na ceo vrt.
Uz to je i lako zapaljiva u svim svojim delovima, pa je veliki rizik uzgajati je u područjima koja su sklona požarima.
Tekoma je, malo je poznato, otrovna biljka i može da izazove iritacije kože, zbog čega se preporučuje da se prilikom njene nege, orezivanja i sl, koriste rukavice kao mera predostrožnosti.
Kada se posadi pored zidova, tako da može da se penje uz nih, tekoma može da dovede do pojava pukotina i vlage.
Kako obuzdati tekomu?
Ako i pored toga želite da ulepšate svoju baštu ovom nesumnjivo dekorativnom biljkom koja može da poraste čak do 10 metara visine kada joj se pruži prostor za penjanje, ključno je da vodite računa o tome da se ona ne širi previše.
Savetuje se da se tekoma pravilno orezuje makar dvaput godišnje, u rano proleće i posle sezone cvetanja na jesen, kao i da se obavezno skraćuju dugi izdanci koji se šire prema drugim biljkama u vrtu. Obavezno uklanjajte stare, oslabljene ili bolesne grane kako bi se podstakao zdrav rast biljke.
Kada je reč o širenju tekominog invazivnog korenja, od pomoći će biti postavljanje podzemne barijere, na primer komad plastike ili metala, u dubinu od 40-50 centimetara u zemlju. Povremeno iskopajte zemlju oko takome i uklanjajte podzemne izdanke koji bi mogli da smetaju okolnim biljkama.
Koristiće i da je posadite na ograničenom prostoru, poput ogromne saksije, što je možda i najbezbednije za ostatak bašte.
BONUS VIDEO
Porodica Martinović gaji četinare, ruže i organske jagode





