Jeste li se ikada zapitali kako je došlo do toga da pred Vaskrs farbamo i ukrašavamo kuvana jaja, a potom ih jedemo na sam dan praznika?

Uskrs je jedan od najvažnijih datuma u hrišćanskom kalendaru, a svake godine vernici širom sveta sećaju se raspeća i smrti Isusa Hrista i slave njegovo vaskrsenje.
Važan deo proslave Uskrsa jesu uskršnja jaja, koja se tradicionalno farbaju i ukrašavaju pred praznik, a potom se na vaskršnji dan kucaju i jedu.
Simbolika jaja u hrišćanstvu
Kroz istoriju, ljudi su jedni drugima darivali jaja na prolećnim svetkovinama u starom Rimu, Egiptu, Persiji i Grčkoj kako bi proslavili novo godišnje doba i buđenje prirode, a smatra se da je ovaj drevni običaj kasnije spontano ušao u proslavu Uskrsa.
Jaja su oduvek bila simbol novog života, plodnosti, rađanja, obilja, pa se ova simbolika odlično uklopila u praznik kojim se slavi Hristovo vaskrsnuće.

Inače, običaj bojenja i dekorisanja jaja na Veliki petak i Veliku subotu je nastao u 12. veku, a potom je na Zapadu nekoliko stotina godina kasnije nastao običaj da se ukrašena uskršnja jaja skrivaju u dvorištu kako bi ih najmlađi tražili.
Sujeverja o uskršnjim jajima
U prošlosti se verovalo da se jaja pripremljena na Veliki petak pretvaraju u dijamante ako se čuvaju 100 godina, a ljudi su tvrdili i da je jaje koje ima dva žumanceta znak da ćete se uskoro obogatiti.
Neki ljudi mislili su da će jaja farbana na Veliki petak poboljšati plodnost i oterati iznenadnu i preranu smrt, pa je nastao običaj da se ona blagosiljaju pre konzumiranja na Uskrs.
* Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.