Ispoštujte običaje na današnji praznik i odmorite od teških poslova
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 13. septembra, obeležavaju Polaganje pojasa Presvete Bogorodice, praznik koji je kroz narodnu tradiciju posebno povezan sa ženama, majčinstvom, zdravljem i molitvom za potomstvo.
Uz ovaj dan vekovima se prenose različita verovanja i priče o pomoći Presvete Bogorodice onima koji joj se obraćaju sa verom.
Prema crkvenom predanju, nakon Uspenja Presvete Bogorodice, njen pojas pripao je apostolu Tomi. Svetinja je kasnije preneta u Carigrad, gde je čuvana u zapečaćenom kovčegu u crkvi Vlaherni. Kovčeg je dugo ostao zatvoren, sve do vremena cara Lava Mudrog.
Čudo koje se vezuje za caricu Zoi
Za pojas Presvete Bogorodice posebno se vezuje priča o carici Zoi, supruzi cara Lava Mudrog. Prema predanju, carica se teško razbolela, a pošto joj lekari nisu uspevali pomoći, usnila je viđenje u kojem je saznala da bi mogla da ozdravi ukoliko na nju stave pojas Presvete Bogorodice.
Car je tada zatražio od patrijarha da se kovčeg otvori. Kada je svetinja izneta i stavljena na bolesnu caricu, prema crkvenom predanju, ona je ozdravila. U znak sećanja na ovo čudo ustanovljen je praznik Polaganja pojasa Presvete Bogorodice.
Jedan deo svetog pojasa, prema predanju, danas se čuva u gruzijskom gradu Zugdidiju.
Zašto je ovaj praznik posebno važan ženama?
U srpskom narodu ovaj praznik zauzeo je posebno mesto u tradiciji žena koje se Presvetoj Bogorodici obraćaju u molitvi. Posebno se pominju molitve za zdravlje, porodicu, potomstvo i pomoć u teškim životnim okolnostima.
Nekada su žene upravo na ovaj dan odlazile u crkve i manastire posvećene Bogorodici, postile i molile se za ono što im je najvažnije. Tako je praznik vremenom dobio snažnu vezu sa majčinstvom i nadom žena koje žele potomstvo.
Predanje iz Hercegovine koje se prenosi generacijama
Jedna od zanimljivijih narodnih priča vezanih za ovaj praznik potiče iz Hercegovine. Prema predanju, čovek po imenu Mitar Crepavac vraćao se iz lova kada je ugledao ženu zarobljenu u trnju. Prišao joj je i pomogao da se oslobodi, a ona mu je tada otkrila da je Presveta Bogorodica.
Mitar joj je ispričao svoju najveću životnu muku – on i njegova supruga dugo nisu mogli da imaju decu. Prema narodnoj priči, Bogorodica mu je tada pokazala određene trave i objasnila na koji način treba da ih pripreme.
Supružnici su poslušali savet, a predanje kaže da su godinu dana kasnije dobili trojke.
Posle ovog događaja Mitar je otišao u crkvu, razgovarao sa sveštenikom i počeo da ovaj dan obeležava kao svoju krsnu slavu. Priča je tako postala deo narodnog predanja koje se vezuje za ovaj praznik.
Dan posvećen veri, nadi i molitvi
Polaganje pojasa Presvete Bogorodice kroz vekove je ostalo praznik koji vernici povezuju sa verom, nadom i molitvom. Posebno mesto u narodnoj tradiciji imaju žene koje se Presvetoj Bogorodici obraćaju za zdravlje svojih najbližih, mir u domu i dar potomstva.
Važno je, međutim, razlikovati crkveno predanje od narodnih verovanja – priče o čudima i običajima deo su tradicije koja se prenosi generacijama.
Danas se, uz Polaganje pojasa Presvete Bogorodice, u Srpskoj pravoslavnoj crkvi obeležavaju i Sveti mučenici Jasenovački, u znak sećanja na žrtve stradale u logorima Jasenovcu, Donjoj Gradini, Glini i drugim mestima.
Reči molitve
Vladčice Prisnodjevo, Pokrove ljudi, rizu i pojas prečistoga Tvoga tela, kao silan omotač dala si gradu Tvome. I po besemenom rođenju Tvome ostala si Djeva: od Tebe se i priroda i vreme obnavljaju. Zato Te molimo da daruješ mir gradu Tvome i dušama našim veliku milost.
Bonus video:
Običaji na Spasovdan