Podizanju svesti o lupusu značajno su doprinele i javne ličnosti koje su otvoreno govorile o svom iskustvu s bolešću. Među njima je najpoznatija pevačica Selena Gomez, kojoj je lupus dijagnostikovan 2015. godine. Usled komplikacija morala je da se povuče iz javnosti, a 2017. godine podvrgla se transplantaciji bubrega.

Svetski dan borbe protiv lupusa, koji se obeležava 10. maja, skreće pažnju na ovu ozbiljnu i često pogrešno shvaćenu autoimunu bolest. Lupus je hronično stanje koje se može pojaviti iznenada, sa simptomima koji variraju od blagih do životno ugrožavajućih.
Iako pogađa milione ljudi širom sveta, bolest je često teško dijagnostikovati, jer oponaša mnoge druge zdravstvene probleme. Žene, posebno one u reproduktivnom dobu, znatno su češće pogođene od muškaraca.
Brojne poznate ličnosti javno su govorile o svom životu sa lupusom, čime su doprinele većem razumevanju i osvešćivanju o ovoj bolesti. Medicinska platforma Mayo Clinic pruža detaljan uvid u prirodu lupusa, njegove simptome, uzroke i moguće komplikacije.
Šta je lupus?
Kako navodi Mayo Clinic, lupus je bolest koja nastaje kada imuni sistem počne da napada sopstvena tkiva i organe – što je karakteristično za autoimune bolesti. Upala izazvana lupusom može zahvatiti različite sisteme u telu, uključujući zglobove, kožu, bubrege, krvne ćelije, mozak, srce i pluća. Iako još uvek ne postoji lek koji trajno eliminiše lupus, simptomi se mogu držati pod kontrolom odgovarajućim tretmanom.
Simptomi lupusa
Simptomi lupusa razlikuju se od osobe do osobe i mogu se razvijati postepeno ili se pojaviti naglo. Kod većine obolelih dolazi do faza pogoršanja (tzv. "flare") koje se smenjuju sa periodima poboljšanja. Najčešći znaci uključuju:
- Umor
- Povišenu telesnu temperaturu
- Bolove, ukočenost i oticanje zglobova
- Osip u obliku leptira preko obraza i nosa
- Promene na koži koje se pogoršavaju izlaganjem suncu
- Bele ili plave prste na hladnoći ili pod stresom
- Kratak dah i bol u grudima Suve oči
- Glavobolje, konfuziju i probleme sa pamćenjem
Ukoliko se pojave ovakvi simptomi, naročito u kombinaciji, preporučuje se hitna konsultacija sa lekarom.

Uzroci i faktori rizika
Prema podacima Mayo Clinic-a, lupus nastaje kombinacijom genetskih predispozicija i faktora iz okoline. Mogući okidači uključuju:
- Sunčevu svetlost – može izazvati kožne lezije ili unutrašnju reakciju kod predisponiranih osoba
- Infekcije – mogu aktivirati bolest ili izazvati recidiv
- Lekove – pojedini lekovi za pritisak, epilepsiju i antibiotici mogu izazvati tzv. lekovima izazvan lupus, koji obično nestaje nakon prekida terapije
Faktori rizika za razvoj lupusa uključuju:
- Pol: češće pogađa žene
- Godine: najčešće se dijagnostikuje između 15. i 45. godine
- Rasu: češći je kod Afroamerikanaca, Latino populacije i Azijata

Komplikacije koje lupus može izazvati
Upala izazvana lupusom može imati ozbiljne posledice po zdravlje:
- Bubrezi: lupus nefritis može dovesti do otkazivanja bubrega
- Mozak i centralni nervni sistem: glavobolje, vrtoglavice, problemi sa govorom i pamćenjem, čak i moždani udari
- Krv i krvni sudovi: anemija, problemi sa zgrušavanjem, upale krvnih sudova
- Pluća i srce: bol u grudima, zapaljenje plućne maramice, povećan rizik od infarkta
- Pored toga, lupus može povećati rizik od infekcija, određenih karcinoma, nekroze kostiju i komplikacija u trudnoći, uključujući pobačaj i prevremeni porođaj.
Život sa lupusom
Iako je lupus hronična i neizlečiva bolest, uz pravovremenu dijagnozu i odgovarajuću terapiju, moguće je voditi kvalitetan život. Prema preporukama Mayo Clinic-a, važno je izbegavati poznate okidače, redovno pratiti simptome i sarađivati sa timom lekara kako bi se simptomi držali pod kontrolom.
Na Svetski dan borbe protiv lupusa, važno je podsetiti se da razumevanje bolesti vodi ka ranijem prepoznavanju simptoma, boljoj dijagnostici i podršci osobama koje se svakodnevno bore sa ovom kompleksnom dijagnozom.
* Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
BONUS VIDEO
Bolest koja zahvata sve veći broj adolescenata, a može se sprečiti?