Premijera

,,Ljubav i smrt" u Bitef teatru: Multimedijalni projekat Irine Dečermić premijerno 31. marta

0

Pijanistkinja i kompozitorka Irina Dečermić predstaviće beogradskoj publici svoj novi projekat. Rađen prema tekstovima više autora, komad se bavi sudbinom tri ženska lika u različitim vremenskim periodima.

foto: Promo
foto: Promo

Muzičko-scenska predstava „ Ljubav i smrt“, čiji je autor pijanistkinja i kompozitorka Irina Dečermić, imaće premijeru 31.marta 2018. u Bitef teatru.

Predstava se bavi temom ženske sudbine i ženskog principa u ljubavi i smrti.

Ovo je retka scenska forma, u kojoj je narator (glumica) ujedno i muzički interpretator, Kroz tri priče, triptih u formi scensko-muzičkog-likovnog izraza, tema se istražuje kroz tri različite ženska lika iz evropske literature i iz različitih epoha u rasponu od tri veka.

Tema „ ljubav i smrt“ biće razložena, kroz sam izraz – formu, u tri oblika naracije: reč, muzika, slika. Oni se međusobno dopunjuju, takođe, nezavisno stvaraju, svaki za sebe, specifičnu strukturu i autentični teatarski iskaz.

 

,,Ljubav i smrt" se zasnivaju na tekstovima G.A. Birgera „Lenora“, Džona Kitsa „La belle Dame Sans Merci“ i Marine Cvetajeve „ Na crvenom konju“ i muzici  Franca Lista „Lenora“ - melodrama za klavir i naratora

Valentin Silvestrov - „ La Belle Dame Sans Merci“ pesma za klavir i glas

K.F. Abela - svita za violu de gambu ( aranžman za klavir- Irina Dečermić).

 

Irina Dečermić je u predstavi autor video rada, koji prati ove tri priče. U usko likovnom smislu, video radovi su u graničnom području apstrakcije i figuracije, građeni pokretnom slikom svaki u specifičnom koloritu. Vezuje ih isti koncepcijski pristup vremenskog i sadržajnog usklađivanja u narativno-muzičku poetiku.

 

Slika 1. Birgerova poema (balada) ‘’Lenora’’ je priča o ljubavi žene koja se ne dovodi u pitanje ni kada romatična simbolika ljubavnika postaje simbol smrti. U ovoj interpretaciji balade, želja za prevazilaženjem krajnjih granica,( odlazak u smrt za svojim voljenim) budi jak osećaj uzvišenosti, koji pre osnažuje nego potiskuje pojam individualne snage i slobode.

 

Slika 2. Džon Kitsova balada „ La belle dame sans merci“ je obavijena misterijom i neizvesnošću. Pesnik kreira ženski lik koji poseduje natprirodne moći i koja je oličenje lepote i nežnosti, ali je ta lepota, takođe, čini smrtonosnom.

 

Slika 3. „Na crvenom konju“ je autobiografska poema Marine Cvetajeve, koja joj je donela ne samo ličnu utehu, već i veliki pomak u njenom poetskom stvaralaštvu.

Poema govori o gubitku: detinjstva, ljubavi, majčinstva, vere, ali i gubitku koji vodi do otkrića prostora van svih ovozemaljskih nedaća, do njenog poetskog stvaralaštva.

 

Upravo činjenica da je narator ujedno i muzički interpretator, dodatno dramatizuje i individualizuje alegorične sudbine tri junakinje koje postaju jedna, personifikovana žena.

 

Ova muzička i poetska matrica će se na našim prostorima izvoditi po prvi put.

Autorski tim čine Irina Dečermić kao autor i izvođač i Srđan Crnjanski kao tehnički saradnik.

 

 

makonda-tracker