jako je bitno

Šta u cvetnoj bašti treba uraditi pre prvog mraza? 6 koraka koje ne smete da preskočite

0

U proleće, cvetne leje često ne stradaju toliko od jakih mrazeva koliko od grešaka koje napravimo tokom jeseni.

Dodajte Glossy u vaš Google izbor
foto: Shutterstock / PhotoJuli86
foto: Shutterstock / PhotoJuli86

Ukoliko prerano pokrijte zemlju u bašti ona će previše zadržavati vlagu, ako orežete odrežene biljke oduzećete im prirodnu zaštitu što može dovesti do toga da propadnu već tokom prvog jačeg mraza.

 

Zato glavni zadatak tokom jeseni nije da sve biljke prekrijemo, već da im pomognemo da se postepeno pripreme za zimsko mirovanje.

 

Preporučuje se da se glavni radovi završe do sredine novembra. Ipak, kao i u svakom drugom godišnjem dobu, najvažnije je pratiti lokalne vremenske prilike.

U severnijim krajevima pravo vreme za pripremu može doći već u oktobru, dok na jugu neke poslove možemo odložiti. Važniji od datuma u kalendaru jesu stanje zemljišta, noćne temperature i vremenska prognoza za narednu nedelju.

 

Uklonite bolesne biljke, ali nemojte potpuno ogoliti cvetnu leju

 

Počnite detaljnim pregledom biljaka. Najbolje je ukloniti trule stabljike, listove sa izraženim pegama i pocrnele biljne ostatke. Oni mogu predstavljati mesto na kojem prezimljavaju uzročnici biljnih bolesti. Takav materijal ne treba dodavati u običan kompost ako proces kompostiranja ne obezbeđuje dovoljno visoku temperaturu za uništavanje patogena.

 

Međutim, nema potrebe da cvetnu leju očistite tako da ostane samo golo zemljište. Zdrave, suve stabljike pojedinih višegodišnjih biljaka zadržavaju sneg, dok njihove semene glavice predstavljaju hranu za ptice. Posebno je korisno ostaviti čvrste biljke koje ne stvaraju gust i vlažan sloj.

Sređivanje bašte pred zimu je jako bitno
Sređivanje bašte pred zimu je jako bitno foto: Shuttestock / encierro

I opalo lišće treba procenjivati u zavisnosti od situacije. Tanak sloj zdravog lišća ispod žbunja može zaštititi zemljište, ali je vlažan i zbijen sloj preko niskih lisnih rozeta bolje pažljivo ukloniti.

 

Orezujte samo ono što je zaista potrebno

 

Jedinstveno pravilo jesenjeg orezivanja ne odgovara svim biljkama.

Kod zeljastih božura, nakon završetka vegetacije, obično se uklanjaju odumrli nadzemni delovi, ostavljajući kratke ostatke stabljika. Sve listove koji pokazuju znake bolesti treba ukloniti iz bašte.

 

Međutim, višegodišnje biljke koje zadržavaju lišće tokom zime ne treba orezivati na isti način. Bergenija i hojhera zadržavaju živo lišće koje im pomaže da prezime. Kod njih se uklanjaju samo oštećeni i očigledno bolesni delovi.

 

Ne treba žuriti ni sa orezivanjem ukrasnih trava. Mnoge je najbolje ostaviti do proleća, jer suve busenaste biljke zadržavaju oblik cvetne leje i pomažu u zadržavanju snega.

 

Kod klematisa, odluka o orezivanju zavisi od grupe kojoj pripada. Pogrešan rez može ukloniti veliki deo izdanaka na kojima bi biljka naredne godine cvetala.

Proverite da li su u zemlji ostale biljke koje vole toplotu

 

Ako dalije još nisu izvađene iz zemlje, nemojte čekati sredinu novembra samo zato što je to preporučeni rok. Gomolji se obično vade nakon što mraz ošteti nadzemne delove biljke, ali pre nego što se zemljište smrzne.

Pažljivo ih iskopajte, pregledajte i pripremite za čuvanje u hladnoj prostoriji u kojoj nema mraza.

 

Gladiole imaju nešto drugačiji ciklus. Njihove lukovice treba da sazru nakon cvetanja, ali nije dobro ostavljati ih predugo u hladnom i natopljenom zemljištu. Pre skladištenja potrebno ih je dobro osušiti.

 

Sadni materijal nemojte čuvati u potpuno zatvorenim kesama. Vlaga bez odgovarajuće ventilacije brzo stvara uslove za truljenje. Tokom zime povremeno pregledajte svoje zalihe, jer vađenje biljaka u jesen ne garantuje da će one bez problema preživeti do proleća.

 

Zalivajte ako je jesen suva

 

Kišni novembar ne zahteva dodatno zalivanje. Međutim, nakon dužeg sušnog perioda, zemljište ispod višegodišnjih biljaka može ostati suvo čak i kada su temperature niske.

U tom slučaju, umereno i dubinsko zalivanje može biti korisno pre nego što se zemljište smrzne. Voda treba da dospe do zone korena, a ne da se zadržava oko biljaka.

 

Na teškom zemljištu i u nižim delovima dvorišta važnije je obezbediti dobru drenažu. Voda koja se zadržava tokom zime može biti opasnija od kratkotrajnog mraza.

 

Đubrenje azotom u ovom periodu nije potrebno. Biljkama u kasnu jesen više nije potrebna stimulacija rasta, a nasumično dodavanje đubriva ne može zameniti pravilnu pripremu zemljišta tokom cele sezone.

 

Malčirajte koren, ali ne prekrivajte sredinu biljke

 

Kada se zemljište ohladi, ali još nije duboko smrznuto, možete obnoviti sloj malča. To je naročito važno za mlade biljke i one čiji je koren tokom sezone ostao izložen.

 

Pogodan je rastresit materijal prilagođen potrebama određene biljke. U mnogim slučajevima koriste se zreo kompost ili lisni humus. Nanesite umeren sloj, najčešće debljine oko 3–5 centimetara, uz prilagođavanje uslovima u bašti.

 

Nemojte praviti gustu humku preko žive lisne rozete niti pritiskati vlažan malč uz osnovu stabljika. Cilj je da zaštitite koren, a da delovi biljke koji su osetljivi na vlagu ostanu slobodni.

Bitno je da uredite baštu pre proleća
Bitno je da uredite baštu pre proleća foto: Shutterstock / Taras Grebinets

Ne žurite sa završnim pokrivanjem biljaka

 

Dobro je unapred pripremiti konstrukcije i materijal za zimsko pokrivanje. Ipak, čvrsto prekrivanje biljaka tokom toplog i vlažnog vremena jedna je od čestih jesenjih grešaka.

 

Ruže i druge biljke kojima je potrebna zaštita pokrivaju se u skladu sa njihovom otpornošću na hladnoću i lokalnom klimom. Trajnije pokrivanje obično se obavlja kada nastupi stabilniji hladni period i rast biljaka prestane.

 

Prozračan materijal postavljen preko odgovarajuće konstrukcije omogućava stvaranje vazdušnog prostora oko biljke. Nasuprot tome, plastična folija položena direktno preko izdanaka ne pruža istu zaštitu i može zadržavati vlagu.

 

Pre nego što završite posao, proverite da li je pokrivač dobro pričvršćen i da li postoji mogućnost zadržavanja vode u njegovoj blizini.

Dobro pripremljena cvetna leja ne mora da izgleda savršeno uredno.

 

Mnogo je važnije da koren bude zaštićen, da biljke ne budu izložene prekomernoj vlazi i da način pokrivanja odgovara vremenskim uslovima, a ne samo datumu u kalendaru.

 

Najvažnije pravilo: priprema bašte za zimu ne podrazumeva mnogo posla odjednom, već pravovremene i pažljivo odabrane korake. Uklonite bolesne delove biljaka, zaštitite osetljiv koren, izvadite gomolje koji ne podnose mraz i sačekajte odgovarajuće vreme za pokrivanje. Tako ćete svojim biljkama olakšati prezimljavanje i pripremiti ih za zdrav rast narednog proleća.

 

Bonus video:

Cveće kao porodičan biznis

 

makonda-tracker