Jedna od najprepoznatljivijih i najzavodljivijih nota u svetu parfema mogla bi u narednim godinama da doživi veliku promenu, pa čak i da nestane u obliku na kakav smo navikli.
Regulative koje stupaju na snagu u Evropi i globalnoj parfemskoj industriji već sada utiču na reformulacije kultnih parfema, a posledice će tek postati vidljive.
Miris koji je obeležio jednu eru nestaje onakav kakvim ga znamo
Sočna nota trešnje, često povezivana s bademom, crvenim ružem, koktelima i večernjim izlascima, decenijama je bila sinonim za senzualnost i toplinu. Međutim, parfimer Olivije Kresp, koji stoji iza legendarnih mirisa poput Angel (Mugler) i Light Blue (Dolce & Gabbana), upozorio je prošle godine da se bliži kraj jedne mirisne epohe.
– Benzaldehid će do 2027. godine biti u potpunosti zabranjen – rekao je Kresp za Harper's Bazaar u oktobru. – To znači da već sada moramo da povlačimo formule koje ga sadrže. Bez benzaldehida nema ni mirisa badema ni trešnje.
On trenutno nije zabranjen, ali se sada suočava sa strožim propisima, kao alergen. Trenutno je uključen u liste koje zahtevaju obsvezno obeležavanje u kozmetici kada je iznad određenih granica koncentracije.
Dok su neki određeni (i nepovezani s njim) sastojci direktno zabranjeni, kao lilijal, benzaldehid ostaje dozvoljen, ali podleže novim pravilima za navođenje sastojaka.
Šta je benzaldehid i zašto je problematičan?
Benzaldehid je ključna aroma-hemikalija koja parfemima daje prepoznatljivu slatko-gorku notu trešnje i badema. Prirodno se nalazi u gorkom bademovom ulju, ali se u industriji često koristi u sintetičkom obliku. Upravo on stoji iza topline i zavodljivosti brojnih kultnih parfema. Obavezan je u gurmanskim parfemima, ali je zastupljen i u tragovima cvetnih mirisa, zbog "daška marcipana".
Međutim, Međunarodna asocijacija za mirise (IFRA) i Evropska unija svrstale su ovu supstancu u potencijalno rizične sastojke. Iako se koristi u minimalnim količinama, nove procene bezbednosti dovele su do odluke da se benzaldehid postepeno izbaci iz upotrebe.
– IFRA nikada ne uvodi zabrane bez ozbiljne naučne osnove. Svaka odluka zasniva se na dugotrajnim procenama rizika – objasnio je Šarl de Luzinjan, direktor komunikacija Asocijacije.
Tihe reformulacije već su u toku
Velike parfemske kuće već rade na prilagođavanju svojih formula. Parfimer Klement Gavari iz kuće Firmenich ističe da određeni sastojci koji su ranije bili ključni za kreiranje trešnjastih nota više nisu dozvoljeni u istom obimu.
– Trešnja neće nestati, ali ćemo morati da joj pristupimo na drugačiji način – kaže on.
Njegov kolega Žerom Epinet iz kompanije Robertet navodi da postoje alternative u vidu aromatičnih molekula koji se već koriste u prehrambenoj industriji. Kilijan Henesi, osnivač luksuznog brenda By Kilian, dodaje da je problem u njihovoj postojanosti.
– Ako možemo da dobijemo ukus trešnje u jogurtu, možemo i u parfemu. Ali takvi mirisi su vrlo nestabilni: snažni na početku, ali brzo ispare – objašnjava on.
Kakav će miris trešnje biti u budućnosti?
Primer savremenog pristupa je parfem Phlur Cherry Stem, koji potpisuje upravo Gavari. Umesto direktnog oponašanja voćne note, miris je izgrađen kroz kombinaciju prirodnih sastojaka i modernih nota koji prenose osećaj sočnosti i dubine.
– Cilj nije da parfem miriše tačno kao trešnja, već da dočara njen karakter – objašnjava parfimer.
U narednim godinama, note trešnje verovatno će postati apstraktnije, manje doslovne i više konceptualne, gurmanske, tamnije i sofisticiranije.
Zašto vam ni nov parfem više ne miriše isto?
Ukoliko imate utisak da vam se omiljeni parfem promenio, niste jedini. Reformulacije su realnost, a razlike, iako ponekad suptilne, iskusni nos lako prepoznaje.
– Ljudi možda ne prate propise, ali vrlo brzo primete kada miris više nije isti – priznaje Kresp.
Ipak, stručnjaci poručuju da ovo nije kraj, već nova faza u razvoju parfemske umetnosti.
– Ne radi se o gubitku, već o evoluciji – zaključuje Epinet. – Miris trešnje samo ulazi u novo poglavlje.
BONUS VIDEO
Ovaj parfemdžija vredno čuva tajnu svog zanata






