zdravlje

Da li treba piti mleko posle 30. godine? Stručnjaci rešili dilemu koja mnoge muči i sad je sve jasno

Dodajte Glossy u vaš Google izbor

Mleko ne mora nužno biti loše za nas, a evo koji simptomi vam govore da je bolje da ga ne pijete 

MNOGI LJUDI S GODINAMA TEŠKO REAGUJU NA MLEKO foto: Alliance Images/Shutterstock

Mleko je decenijama važan deo ishrane i mnogi od nas odrastali su uz savet da svakog dana popiju čašu mleka.

 

Međutim, nakon 30. godine organizam se menja, pa se sve češće postavlja pitanje, da li je mleko i dalje korisno ili ga treba izbegavati?

 

Odgovor nije isti za sve. Dok neki ljudi bez problema piju mleko tokom celog života, drugi s godinama primećuju da im izaziva nadutost, nelagodnost ili probleme sa varenjem.

Zašto se tolerancija na mleko menja sa godinama?

 

Mleko sadrži laktozu, prirodni mlečni šećer koji se razgrađuje uz pomoć enzima zvanog laktaza.

 

Kod mnogih ljudi proizvodnja ovog enzima vremenom opada, pa organizam teže vari laktozu. Zbog toga se nakon konzumiranja mleka mogu javiti:

 

  • nadimanje,
  • gasovi,
  • krčanje u stomaku,
  • bolovi u stomaku,
  • dijareja,
  • osećaj težine nakon obroka.

 

To ne znači da je mleko štetno, već da ga pojedini organizmi teže podnose.

INTOLERANCIJA NA MLEKO SE MOŽE RAZVITI TOKOM GODINA foto: shutterstock / Y.P.photo

Da li svi treba da prestanu da piju mleko posle 30?

 

Ne.

 

Jedan od najčešćih mitova jeste da mleko automatski postaje loše za organizam nakon određene životne dobi. Stručnjaci naglašavaju da godine same po sebi nisu razlog za izbacivanje mleka iz ishrane.

 

Ako nakon konzumiranja mleka nemate nikakve tegobe, nema potrebe da ga se odričete.

 

Mleko i dalje može biti dobar izvor:

 

  • proteina,
  • kalcijuma,
  • vitamina B grupe,
  • fosfora,
  • drugih važnih hranljivih materija.
MNOGI LJUDI S GODINAMA TEŠKO PODNOSE MLEKOfoto: Ekaterina Bratova/Shutterstock

Kako prepoznati da vam mleko ne prija?

 

Obratite pažnju na reakcije organizma nakon što popijete mleko.

 

Ako se redovno javljaju simptomi poput nadutosti, nelagodnosti ili probavnih problema, moguće je da imate smanjenu toleranciju na laktozu.

 

U tom slučaju korisno je voditi evidenciju o tome kada se simptomi javljaju i razgovarati sa lekarom ili nutricionistom.

AKO VAM TEŠKO PADA MLEKO PORAZGOVARAJTE SA NUTRICIONISTOM foto: Shutterstock / Lipik Stock Media

Da li je kefir bolji izbor?

 

Za mnoge ljude jeste.

 

Tokom fermentacije deo laktoze se razgrađuje, pa su proizvodi poput kefira, jogurta i kiselog mleka često lakši za varenje od običnog mleka.

Osim toga, kefir sadrži korisne bakterijske kulture koje mogu doprineti zdravlju crevne mikroflore.

 

Zbog toga osobe koje imaju problem sa mlekom često bez većih tegoba konzumiraju:

 

  • kefir,
  • jogurt,
  • kiselo mleko,
  • određene vrste sireva.
KEFIR JE BOLJI IZBOR NEGO MLEKO foto: Shutterstock, Shutterstock ( Fascinadora

Mleko bez laktoze kao alternativa

 

Ako volite ukus mleka, ali vam smeta laktoza, danas postoje brojne alternative:

 

  • mleko bez laktoze,
  • bademovo mleko,
  • ovseno mleko,
  • sojino mleko,
  • kokosovo mleko.

 

Ove opcije mogu biti dobar izbor za osobe koje imaju izraženu netoleranciju na laktozu.

MLEKO NE MORATE U POTPUNOSTI DA IZBACIJTE AKO VAM NE SMETAfoto: S_L, Shutterstock

Mleko nije namirnica koju morate izbaciti iz ishrane samo zato što ste prešli tridesetu godinu.

 

Ako ga dobro podnosite, ono može biti deo zdrave i uravnotežene ishrane. Međutim, ukoliko nakon konzumiranja redovno osećate nadutost, bolove u stomaku ili druge tegobe, vredi razmotriti manje količine, proizvode bez laktoze ili fermentisane mlečne proizvode poput kefira.

 

Najvažnije je da slušate svoj organizam, ono što odgovara jednoj osobi ne mora nužno odgovarati drugoj.

 

Bonus video:

Šta jedemo, a šta piše na deklaraciji?