Preplanulost nije dokaz zdrave kože, već njen način da preživi stres izazvan UV zracima. Možda pravi trend današnjice više nije bronzani ten, već negovana i zdrava koža kojoj nije potreban oporavak posle svakog leta.
Preplanuli ten dugo je važio za simbol savršenog leta, odmora i zdravog izgleda. Društvene mreže dodatno su pojačale opsesiju bronzanim tenom, ali dermatolozi upozoravaju da ono što mnogi smatraju poželjnim letnjim ritualom zapravo predstavlja odgovor kože na oštećenje.
Nekada je ulje za sunčanje bilo nezaobilazni deo svake torbe za plažu, dok je danas nova generacija opsednuta UV indeksom, solarijumima i "idealnim" bronzanim tenom - prenosi Women’s Health.
Karamel nijanse kože ponovo su postale simbol glamura na Instagramu i TikToku.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da preplanulost nema veze sa zdravljem kože. Dermatolog i laserski hirurg Nikol Li objašnjava da tamnjenje kože nije znak vitalnosti, već reakcija organizma na UV oštećenje.
Iako mnogima bronzani ten deluje privlačno, biološki gledano, on predstavlja odbrambeni mehanizam kože.
Šta je zapravo ten?
Sunce emituje tri vrste ultraljubičastog zračenja:
- UVA zraci odgovorni su za tamnjenje kože, ali i za njeno prevremeno starenje.
- UVB zraci izazivaju opekotine i značajno povećavaju rizik od raka kože.
- UVC zraci ne dopiru do Zemlje zahvaljujući atmosferi.
Čak i kada samo šetamo ili boravimo napolju, koža je izložena UVA i UVB zračenju.
Solarijumi uglavnom koriste veštačke UVA zrake, zbog kojih koža brže tamni bez vidljivog crvenila. Ipak, to ne znači da su bezbedni — rizik po kožu ostaje veoma visok.
Koža reaguje na oštećenje DNK
Dermatolozi naglašavaju da je tamnjenje kože zapravo zaštitna reakcija organizma.
Kada UV zraci prodru u kožu, dolazi do oštećenja DNK ćelija. Kao odgovor na to, telo pojačava proizvodnju melanina — pigmenta koji delimično štiti tkivo apsorbujući sunčevo zračenje.
Zbog toga koža postaje tamnija, ali problem je u tome što hronično oštećenje DNK može povećati rizik od razvoja bazocelularnog karcinoma, skvamocelularnog karcinoma i melanoma, jednog od najagresivnijih oblika raka kože.
Ultraljubičasto zračenje, bilo prirodno ili veštačko, klasifikovano je kao kancerogen prve grupe, što znači da postoje najjači dokazi o njegovoj povezanosti sa rakom kod ljudi.
Sunce ubrzava starenje kože
Posledice izlaganja suncu gomilaju se tokom godina.
Dermatolog Ana Čakon upozorava da dugogodišnje sunčanje razgrađuje kolagen, koji je odgovoran za čvrstinu i elastičnost kože. Zbog toga se pojavljuju bore, opuštenost, grublja tekstura kože i gubitak jasnih kontura lica.
Dermatolog Nikol Li upozorava i na stanje poznato kao Poikiloderma Civatte — hroničnu promenu kože koja izaziva crvenkasto-braon pigmentaciju na vratu i gornjem delu grudi. Vremenom koža na tim mestima postaje gruba i zadebljala.
Sunce pogoršava probleme sa kožom
UV zračenje može oslabiti zaštitnu barijeru kože, što dovodi do isušivanja, osetljivosti, upala i iritacija.
Osim toga, sunce stimuliše melanocite, ćelije koje proizvode melanin, pa može pogoršati probleme poput melazme i rozacee.
Melazma izaziva tamne mrlje na licu zbog pojačane proizvodnje pigmenta, dok rozacea uzrokuje crvenilo, proširene kapilare i osećaj toplote na licu.
Dermatolozi upozoravaju da oštećenja počinju gotovo odmah, već nakon 15 minuta provedenih na suncu bez zaštite.
Važno je i to da se oštećenja akumuliraju,svaki novi ten znači još jedan sloj UV štete, čak i kada nema opekotina. Zato stručnjaci često ponavljaju da ne postoji "bezbedno sunčanje".
Kako zaštititi kožu?
Iako ne treba potpuno izbegavati sunce, zaštita kože je neophodna.
Izbegavajte najjače sunce
Sunčevi zraci su najintenzivniji između 10 i 16 časova. Dermatolozi preporučuju da se u tom periodu izbegava direktno izlaganje bez zaštite. Za šetnje i treninge bolje je birati jutro ili kasno popodne.
Koristite SPF svakog dana
Preporučuje se svakodnevna upotreba kreme sa zaštitnim faktorom SPF 30 ili višim, čak i kada je oblačno.
SPF 30 blokira oko 97 odsto UVB zraka, ali nijedna krema ne pruža stopostotnu zaštitu.
Važno je i pravilno nanošenje:
- za lice su dovoljne dve dužine prsta kreme,
- za telo količina veličine male čaše.
Kremu treba obnavljati na svaka dva sata, naročito nakon plivanja ili znojenja.
Kult preplanulog tena
Iako medicina godinama upozorava na štetnost sunčanja, bronzani ten se i dalje doživljava kao simbol lepote i zdravlja.
Razlog je jednostavan, preplanula koža vizuelno ujednačava ten, prikriva nesavršenosti i ostavlja utisak odmornog izgleda.
Međutim, iz ugla dermatologa, to nije "zdrav sjaj", već znak da se koža brani od oštećenja.
Bonus video:
Da li su kreme za sunčanje kancerogene?