Skoro svako ko doživi srčani udar, moždani udar ili srčanu insuficijenciju doživljava znakove upozorenja godinama pre toga, pokazala je nova studija.
Istraživanje koje je pratilo milione ljudi na dva kontinenta pokazalo je da je više od 99% pacijenata imalo barem jedan glavni faktor rizika mnogo pre prvog problema sa srcem.
Najčešći je bio visok krvni pritisak, odnosno hipertenzija, koji je pogađao više od devet od deset učesnika studije.
Ovi nalazi opovrgavaju široko rasprostranjeno verovanje da se srčana oboljenja mogu javiti iznenada, kod ljudi bez očiglednih zdravstvenih problema.
U stvari, istraživanja sugerišu da su znaci upozorenja prisutni u skoro svakom slučaju, ali često ostaju neprepoznati ili nelečeni.
Naučnici sa Univerziteta „Nortvestern“ u Čikagu i Univerziteta „Jonsei“ u Seulu analizirali su zdravstvene kartone preko 9,3 miliona odraslih u Južnoj Кoreji i skoro 7.000 u SAD, navodi sajt Univerziteta Nortvestern. Mogli su da prate učesnike do dve decenije, zahvaljujući rutinskim zdravstvenim pregledima koji su beležili krvni pritisak, holesterol, nivo glukoze i istoriju pušenja.
Kad su uporedili ove podatke s kasnijim dijagnozama srčanog udara, moždanog udara ili srčane insuficijencije, istraživači su mogli da vide koji su zdravstveni problemi već bili prisutni godinama pre nego što se nešto ozbiljno dogodilo.
U obema grupama, rezultati su bili jasni: više od 99 procenata ljudi koji su kasnije razvili kardiovaskularnu bolest imalo je barem jedan „suboptimalni“ faktor rizika pre toga, dok je više od 93 procenta imalo dva ili više.
Koji se sve faktori rizika pojavljuju godinama pre problema sa srcem?
Pored visokog krvnog pritiska kao opasnosti za srce, faktori su uključivali povećan šećer u krvi ili dijagnozu dijabetesa, visok holesterol i prethodnu konzumaciju duvana.
Čak i među mladim ženama, za koje se obično smatra da su u manjem riziku, više od 95 procenata imalo je barem jedan znak upozorenja pre nego što je doživelo moždani udar ili srčanu insuficijenciju.
– Ovi nalazi veoma ubedljivo pokazuju da izloženost jednom ili više suboptimalnih faktora rizika prethodi kardiovaskularnim ishodima za skoro 100 procenata – rekao je glavni autor dr Filip Grinlend, profesor kardiologije na Medicinskom fakultetu "Fajnberg" Univerziteta Nortvestern.
– Sada je cilj da se više radi na kontroli ovih modifikovanih faktora rizika, umesto da nas ometaju drugi faktori koji se ne leče lako i koji nisu uzročni – dodao je.
Кardiovaskularne bolesti ostaju vodeći uzrok smrti u svetu, ubijajući oko 18 miliona ljudi svake godine.