U slučajevima hronično visokog pritiska važno je koristiti propisanu terapiju redovno i slušati preporuke lekara, a postoje i tehnike uz koje možete pomoći sebi da se krvni pritisak spusti. Međutim, postoje situacije kada za to nema vremena i treba odmah da potražite medicinsku pomoć.
Visok krvni pritisak jedna je od najvećih opasnosti po zdravlje u današnje vreme i faktor rizika za razvoj ozbiljnih bolesti, koje mogu da se završe fatalno, zbog čega je vrlo važno držati ga pod kontrolom.
Pošto se često ne otkrije na vreme, naziva se tihim ubicom, a ukoliko preraste u hroničnu hipertenziju i ona uznapreduje, može da dovede do težih posledica.
Šta se smatra visokim krvnim pritiskom?
Visok krvni pritisak ili hipertenzija je kada je visina krvnog pritiska konstantno iznad 120/80 mmHg.
Generalno, visok krvni pritisak se definiše kao vrednost od 140/90 mmHg ili više, kada se meri u ordinaciji, ili 135/85 mmHg ili više kada se meri kod kuće. U svakom slučaju, normalan pritisak iznosi 120/80 mmHg, pa uvek vodite računa o tome prilikom merenja.
Simptomi visokog krvnog pritiska su:
- potiljačna glavobolja (izraženija je izjutra i praćena zujanjem u ušima),
- bolovi u grudima,
- lupanje srca praćeno nepravilnim radom srčanog mišića,
- vrtoglavica,
- znojenje,
- mučnina,
- osećaj uznemirenosti i nervoze,
- hladne šake i stopala,
- problemi sa snom,
- krvarenje iz nosa (epistaksa)
- otežano disanje pri naporu,
- grčevi u mišićima,
- obilno i noćno mokrenje.
Kada se zbog visokog pritiska zove hitna pomoć?
Uz hroničnu hipertenziju, tu je i hipertenzivna kriza, ozbiljno stanje koje karakteriše nagli i značajan porast krvnog pritiska, obično iznad 180/120 mmHg, a ovaj skok zahteva hitnu medicinsku intervenciju jer u suprotnom može doći do srčanog i moždanog udara, oštećenja bubrega.
Tada je neophodno pozvati hitnu pomoć ili se, ako je moguće, uputiti u najbližu zdravstvenu ustanovu radi zbrinjavanja.
Simptomi visokog pritiska zbog kojih treba da se javite lekaru što pre
Kada je reč o urgentnom skoku krvnog pritiska, tj. hipertenzivnoj krizi, klinika Mejo piše da se javljaju:
- anksioznost,
- zamućen vid,
- bol u grudima,
- konfuzija,
- mučnina i povraćanje,
- izostanak reakcije na stimulaciju,
- napadi,
- teška glavobolja i
- kratak dah.
Medicinska platforma Healthline spisku simptoma dodaje i druge pokazatelje hitnog slučaja hipertenzije, kao što su bolovi u leđima, osećaj trnjenja ili obamrlosti, slabost i promene u sposobnosti govora.
Koji je najbrži način da se snizi visok krvni pritisak?
Ukoliko imate samo skok krvnog pritiska bez ikakvih drugih simptoma, možete probati sledeće metode kako biste brzo, ali samo privremeno snizili pritisak. Imajte u vidu da to ne podrazumeva hitne slučajeve, već se kada je pritisak vrlo visok i praćen drugim simptoma treba odmah javiti lekaru.
- Vežbe disanja. Sporo i duboko disanje može pomoći u snižavanju krvnog pritiska, piše Healthline. Pokušajte da udahnete duboko i zadržite dah nekoliko sekundi pre nego što izdahnete. Radite to nekoliko minuta kako biste pomogli telu da se opusti.
- Ležanje. To vam, takođe, može pomoći da se opustite i da se pritisak spusti. Ležite najmanje 10 minuta.
- Kupanje ili tuširanje. Voda pomaže u smirivanju mišića i smanjenju stresa, a hladna voda može da suzi krvne sudove. Iako to isprva može da podigne pritisak, kasnije on pada tokom zagrevanja.
- Voda. Veći i redovan unos vode mogao bi da pomogne u regulaciji hipertenzije.
Važno je da imate u vidu da se hitni slučajevi hipertenzije, kada je pritisak 180/120 ili viši, ne rešavaju kod kuće – ne znate imate li dovoljno vremena da sačekate pet minuta i pokušate sami da ga spustite. U pitanju je ozbiljno medicinsko stanje koje zahteva brzu i stručnu pomoć i nije bezbedno da čekate neko vreme i izmerite pritisak ponovo ili odete da se istuširate i popijete vodu.
Šta se pije protiv visokog krvnog pritiska?
Dehidracija je jedan od faktora rizika za skok krvnog pritiska, pa rehidracija može da bude značajna pomoć u njegovom snižavanju. Uglavnom se preporučuje da se pije voda.
Mnogi se okreću sportskim napicima, koji jesu korisni za hidrataciju i često su bogati elektrolitima, ali se u njima neretko nalaze aditivi i dodaci kao što je natrijum, koji može da dovede do dodatnog skoka visokog pritiska.
BONUS VIDEO
Sve više tridesetogodišnjaka doživi infarkt