mnogo mu se opraštalo

"Bio je jedini čovek koji je plakao kad je umro Hitler": Mnogi ne znaju za mračnu epizodu u životu slavnog umetnika

Novi intervju Stelana Skarsgorda podseća na zaboravljen detalj iz života jednog od najcenjenijih umetnika 20. veka, čuvenog švedskog reditelja Ingmara Bergmana.

Alan Edval, Ingmar Bergman i Stelan Skarsgord 1983. godinefoto: Jan E Carlsson/DN / AFP / Profimedia

Švedski glumac Stelan Skarsgord obeležio je proteklih nekoliko decenija evropskog i holivudskog stvaralaštva i postigao status jedne od najvoljenijih filmskim zvezda.


Iako je radio s nekim od najvažnijih filmadžija 20. i 21. veka, zanimljivo je da on nikada nije igrao u nekom delu Ingmara Bergmana, još jedne velike švedse zvezde.


Uvek otvoren i direktan, Skarsgord je pričao sada na Filmskom festivalu u Karlovim Varima o mnogim istaknutim umetnicima s kojima je imao priliku da sarađuje, a naročito je na društvenim mrežama odjeknula njegova izjava o Ingmaru Bergmanu.

 

Stelan Skarsgord na Kanskom festivalu 2025.foto: EPA/MOHAMMED BADRA / POOL

Moj odnos s Bergmanom je bio komplikovan jer on nije bio preterano fin momak – rekao je Stelan Skarsgord u Karlovim Varima, kako prenosi Variety. – Bio je dobar režiser, ali i dalje možete da nazovete takvu osobu kretenom. Karavađo je verovatno, takođe, bio kreten, ali je naslikao sjajne slike.

Bergman je bio manipulator. Bio je nacista tokom rata i jedina osoba za koju znam da je plakala kad je Hitler umro. Stalno smo tražili izgovore za njega, ali i dalje imam osećaj da je imao čudan pogled na druge ljude. Mislio je da neki ljudi ne vrede ničemu. To je moglo da se oseti kad je manipulisao drugima. Nije bio fin – zaključio je Skarsgord.


Ingmar Bergman je bio poštovalac nacista

 

Istini za volju, Ingmar Bergman nije bio nacista jer nije bio politički aktivan, ali njegova naklonost nacizmu u mladosti dobro poznata i on je otvoreno pisao o njoj.

 

Ingmar Bergman je bio jedan od najuticajnijih filmskih i pozorišnih reditelja 20. veka, poznat po duboko introspektivnim i filozofskim filmovima koji su redefinisali umetnički film i ostavili neizbrisiv trag u svetskoj kinematografiji.foto: EPA/SCANPIX

Švedski reditelj koji stoji iza filmova "Sedmi pečat", "Divlje jagode", "Feni i Aleksander", "Krici i šaputanja", "Prizori iz bračnog života" i drugih, nije krio simpatije koje je gajio prema Adolfu Hitleru i Nacionalsocijalističkoj nemačkoj radničkoj partiji.


Kao 16-godišnjak je proveo leto 1934. u Nemačkoj kod porodičnih prijatelja, a tada je posetio jedan nacistički skup u Vajmaru i tada uživo video Hitlera.


Kasnije je u "Čarobnom fenjeru", svojoj autobiografiji, pisao o ovoj poseti Nemačkoj i prisetieo se kako je porodica koja ga je ugostila okačila Hitlerov portret na zid pored njegovog kreveta. Napisao je da je "mnogo godina bio na Hitlerovoj strani, oduševljen njegovim uspehom i ožalošćen zbog njegovih poraza".

 

Ingmar Bergman u mladostifoto: EPA/SCANPIX

Hitler je bio neverovatno harizmatičan – napisao je Bergman. – Elektrifikovao je masu... Nacizam koji sam video delovao je zabavno i mladalački.


Ingmar Berman je odlučio dva petomesečna obavezna vojna roka u Švedskoj, a kasnije se prisetio kakav je šok za njega bio ulazak u koncentracioni logor.


Na brutalan i nasilan način sam iznenada otrgnut od svoje nevinosti – napisao je režiser.


Posle Drugog svetskog rata se jasno distancirao od nacizma i bilo kakvog autoritarizma.


Bergman je priznao da nije bio politički obrazovan, da nije razumeo šta se zaista dešava i da je bio "naivan, glup i nedovoljno informisan". Dodao je da je to jedno od najvećih razočaranja u samog sebe koje je doživeo.

 

Bergman se kasnije distancirao od svojih stavova iz mladostifoto: EPA/SCANPIX

Zbog toga njegovi filmovi često istražuju teme krivice, stida, autoriteta i morala, što neki tumače kao ličnu katarzu i suočavanje sa sopstvenom prošlošću.

 

BONUS VIDEO

Praunuk Diane Budisavljević: Našao sam decu koju je spasila od nacista