Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici u utorak, 6. maja, obeležavaju Đurđevdan, kojim se čuva sećanje na Sv. Đorđa, jednog od najpoštovanijih svetitelja u srpskom narodu.
Đurđevdan spada u najveće hrišćanske i narodne praznike, a obeležava se 23. aprila po starom, odnosno 6. maja po novom kalendaru. Koliko je ovo važan dan za vernike SPC pokazuje to što je Đurđevdan druga slava po broju svečara u Srbiji i prva u Republici Srpskoj.
Praznik kojim se slavi Sveti Đorđe prati mnogo običaja, uglavnom vezanih za prizivanje plodnosti i zdravlja za delu porodicu, naročito za najmlađe.
Neretko se to čini kroz rituale koji su prisutni na našim prostorima još iz prehrišćanskog perioda, odnosno u vreme kada su naši preci bili pagani.
Uz stare đurđevdanske običaje, postoji i nekoliko onih koji se praktikuju pred sam praznik.
Mladi luk za gatanje
Veče uoči Đurđevdana domaćini su imali običaj da odaberu dva mlada luka u bašti, od kojih jedan treba da predstavlja sreću, a drugi nesreću. Nakon toga bi im se perke poravnali makazama.
Sutradan, na đurđevdansko jutro su proveravali koji je luk više izrastao. U zavisnosti od toga koji je luk viši – pratiće nas sreća ili nesreća tokom godine, verovalo se.
Venac za srećnu godinu
Vernici su u prošlosti imali običaj i da veče pre Đurđevdana skupe zelene grančice i da naprave venac koji se kači na vrata. Na ovaj način se priziva uspešna godina, ali se u nekim krajevima kićenje izvodilo i sutradan rano ujutru.
Prema narodnom verovanju, oni koji u maju okite vrata, prozore i čitavu kuću raznim biljem imaće plodnu godinu.
Đurđevdansko umivanje
Jedan od najpoznatijih običaja pred Đurđevdan ili na sam dan praznika je umivanje, ali posebno pripremljenom vodom.
U činiju treba ubaciti:
- vodu,
- dren (za snagu i zdravlje),
- prolećno bilje (za plodnost)
- zdravac (za vitalnost),
- grabež (za ljubav, da se "grabe" oko njih) i
- crveno vaskršnje jaje, tj. čuvarkuću.
U nekim sredinama se time ne umiva uoči praznika, već odstoji preko noći, pa se ujutro ovom vodom umivaju svi ukućani.
BONUS VIDEO
Da li je Međunarodni praznik rada izgubio svoj smisao?