Šta je UPALA MIŠIĆA i kako se leči? Evo u kojim slučajevima je NEOPHODNO javiti se LEKARU

Bol u mišićima, poznat i kao mijalgija, može biti uzrokovan povredama, zaraznim bolestima ili drugim zdravstvenim problemima. Može biti privremena ili hronična, kao i lokalizovana ili rasprostranjena po celom telu.

 

Njegov intenzitet varira od osobe do osobe. Svako može doživeti bol u mišićima, koji mnogi nazivaju narodski rečeno, upala mišića. 

 

Ljudi koji se ne bave fizičkim aktinostima, pa se pokrenu, često u prvih nekoliko dana osećaju bol u mišićima. Najčešće se radi o bolu sa odloženim početkom (DOMS), koji se obično javlja 6 do 12 sati nakon vežbanja i može da traje do 48 sati. Tokom ovog perioda možete osetiti bol dok se vaši mišići oporavljaju.

 

 

Simptomi:

 

• Upala mišića
• Grčevi u mišićima
• Grčenje mišića
• Bol u zglobovima

Kada treba posetiti doktora?

Potražite medicinsku pomoć ako razvijete temperaturu, bol u grudima, slabost mišića, utrnulost, gubitak kontrole bešike ili pogoršanje bola.

 

Uzroci

 

• Autoimune bolesti, na primer, multipla skleroza, lupus, miozitis i polimiozitis inkluzijskog tela
• Infekcije, na primer, prehlada, grip, malarija, trihineloza, lajmska bolest i pegava groznica Stenovitih planina. Virusne i bakterijske infekcije mogu izazvati bol u mišićima, praćen temperaturom, mučninom ili otečenim limfnim čvorovima.
• Povrede prekomernog opterećenja mišića uzrokuju naprezanje leđa i abdomena, sindrom miofascijalnog bola, tendinitis ili tendinozu.
• Lekovi i terapije kao što su statini koji pomažu u snižavanju nivoa holesterola, inhibitori enzima koji konvertuje angiotenzin (ACE) za hipertenziju, hemoterapija i radioterapija mogu izazvati kratkoročne i dugotrajne bolove u mišićima. Lekovi mogu izazvati miozitis i pokrenuti receptore za bol u mišićima.
• Neuromuskularni poremećaji kao što su spinalna mišićna atrofija (SMA), mijastenija gravis (MG), Duchenneova mišićna distrofija (DMD) i amiotrofična lateralna skleroza (ALS)
• Ostala zdravstvena stanja uključuju stres, neravnotežu elektrolita, bolest perifernih arterija, hipotireozu, fibromijalgiju, kompartment sindrom, sindrom hroničnog umora, sarkome i leukemiju.

 

Dijagnoza

 

• Ako je uzrok vašeg bola u mišićima nepoznat ili ako imate jak ili hroničan bol u mišićima, lekari mogu zatražiti dodatne testove.
• Testovi krvi mogu pomoći u određivanju nivoa enzima, hormona i elektrolita i proveriti znake infekcije.
• CT skeniranje ili MRI mogu identifikovati oštećenje mišića.
• Elektromiografija (EMG) može meriti električnu aktivnost u nervima i mišićima i proceniti funkciju nerava i mišića.
• Biopsija mišića.
• Ovi dodatni testovi mogu pomoći vašem lekaru da napravi ispravnu dijagnozu i plan lečenja.

 

Tretman

 

• Privremeni bol u mišićima se obično može ublažiti mirovanjem, istezanjem ili uzimanjem lekova protiv bolova.
• Odmorite se i podignite zahvaćeno područje da biste smanjili opterećenje.
• Stavite hladan oblog za ublažavanje upale i topli oblog za poboljšanje cirkulacije krvi u bolnim mišićima.
• Idite toplim tušem ili kadom da biste opustili mišiće.
• Uzmite lekove protiv bolova, kao što su aspirin, acetaminofen, ibuprofen i naproksen, da biste smanjili bol i upalu.
• Isprobajte komplementarne terapije, kao što su masaža, akupunktura i meditacija, za dodatno olakšanje i opuštanje.
• Ove opcije lečenja mogu vam pomoći da upravljate privremenim bolom u mišićima i olakšaju brži oporavak. Ako bol potraje ili se pojačava, potražite medicinsku pomoć za dodatnu procenu i odgovarajući plan lečenja.

 

Bonus video:

 

Kako se rešiti stresa posle napornog radnog dana?