Izložba venčanih haljina

0
U četvrtak 22. septembra od 19 časova biće otvorena izložba venčanih haljina u Srbiji u drugoj polovini XIX i početkom XX veka iz kolekcije Muzeja primenjenih umetnosti u galeriji Inkiostri

Autorka izložbe je Draginja Maskareli, kustoskinja Odseka za tekstil i kostim MPU, a otvoriće je Čedomir Vasić, profesor Univerziteta umetnosti u Beogradu. Na otvaranju će biti izveden performans Uramljeni stilovi ženskih silueta u izvođenju Amra Latifić i Jelena Stojanović

Kolekcija venčanih haljina Muzeja primenjene umetnosti biće po prvi put predstavljena publici  u periodu od 22. septembra do 22. oktobra 2011. godine.

Odevanje srpske građanske klase prolazi tokom XIX veka kroz proces transformacije od orijentalne nošnje ka evropskom modnom kostimu. Evropski uticaj u odevanju građanske klase u Srbiji postaje vidljiv od sredine, a preovladava od osamdesetih godina XIX veka. U okviru ovog procesa možemo posmatrati i devet haljina koje su sačuvane u kolekciji ženskog kostima Odseka za tekstil i kostim Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu i koje su pripadnice srpskog građanskog društva nosile kao venčane haljine, ali i u drugim prilikama vezanim za obred venčanja (npr. veridba). Među sačuvanim haljinama, koje datiraju iz perioda od 1878. do 1914. godine, nalaze se bindali (bindallı) haljine karakteristične za osmanski kostim, zatim haljine sašivene u Srbiji po uzoru na evropsku modu, kao i haljine sašivene u Evropi (Venecija, Beč, Pariz).

Najstarija venčana haljina, sačuvana u kolekciji potiče iz 1878. godine. Reč je o haljini koju je nosila Draga Kandić na venčanju sa Ljubomirom Kovačevićem, istoričarem i političarem. Haljina je u kolekciju dospela posredstvom njihove ćerke Milice Rakić, supruge pesnika i diplomate Milana Rakića.

Veridbena haljina Elene Ristić, sašivena 1909. godine u pariskom ogranku čuvene britanske modne kuće Redfern, prvi je predmet evropske visoke mode koji je našao put do kolekcija muzeja. Ova modna kuća bila je posebno cenjena i zbog elegancije večernjih toaleta, dok su pomalo konzervativne kreacije pre svega bile namenjene ženama koje su načinom odevanja pokazivale pripadnost društvenoj eliti. Među mušterijama kuće Redfern nalazile su se brojne članice kraljevskih porodica, ali i glumice i druge pripadnice mondenskog sveta.

Pripadnice građanske klase u Srbiji koristile su i usluge domaćih krojačkih salona. Bilo im je važno da se načinom odevanja što više približe evropskim modnim centrima i da ne zaostanu u praćenju trendova. Jedan od uglednih krojačkih salona koji su u to vreme radili u Beogradu jeste i krojački salon Berte Alkalaj. U ovom salonu sašivena je 1911. godine elegantna venčana bež haljina od svile i čipke koju je nosila Danica Paligorić na venčanju sa pešadijskim majorom Nikolom Jorgovanovićem.

Tradicionalan orijentalni način odevanja predstavljen je bindali haljinama koje su nošene u srpskim porodicama na Kosovu i u Vranju. Bindali na turskom znači hiljadu grana, a naziv potiče od njihovog bogatog ukrasa u vidu cvetih grana, koji se izvodio u tehnici zlatoveza. Ovaj tip haljina, koji je imao funkciju svečane i svadbene odeće, karakterističan je za osmanski kostim u XIX i na početku XX veka, odakle ga je preuzelo i lokalno hrišćansko stanovništvo.

Kolekcija venčanih haljina Odseka za tekstil i kostim Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu nije velika, ali predstavlja rezultat sistematskog kolekcioniranja tokom prethodnih šezdeset godina rada muzeja koje je, između ostalog, bilo usmereno i ka stvaranju što potpunije zbirke predmeta iz korpusa odevanja građanske klase u Srbiji. U tom kontekstu, kolekcija venčanih haljina, koje osim uobičajene reprezentativne imaju i obrednu funkciju, predstavlja dragocen izvor informacija ne samo o odevanju, već i o celokupnoj kulturnoj istoriji građanskog društva u Srbiji druge polovine XIX i početka XX veka.

Izložba Venčane haljine u Srbiji u drugoj polovini XIX i početkom XX veka iz kolekcije MPU biće postavljena u galeriji Inkiostri, u prostoru stalne postavke stilskog nameštaja Trag u drvetu. Publici će tako biti predstavljena još jedna kolekcija Muzeja, uz mogućnost da sa postojećom stalnom postavkom ostvare novi i drugačiji kontakt. Realizacijom ove izložbe muzej se uključio i u program izložbi koji prati godišnji sastanak IKOM-ovog Komiteta za kostim koji će se održati u Beogradu od 25. do 30. septembra 2011. godine u organizaciji Etnografskog muzej.

Više informacija na: http://www.etnografskimuzej.rs/icom.htm

makonda-tracker