Aleksandar Čupić, docent na Saobraćajnom fakultetu, izglasan je danas za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije, a ovo je verovatno iskustvo kakvo pre nekoliko godina njegova porodica nije mogla da zamisli da će doživeti.
Izborom za predsednika Narodne skupštine Srbije, Aleksandar Čupić preuzima i dužnost v.d. predsednika države, jer Ustav tu ulogu poverava predsedniku Parlamenta nakon što šefu države prestane mandat.
Aleksandar Čupić je, paralelno s radom na Saobraćajnom fakultetu godinama sa suprugom Anom porodični posao daleko od gradske vreve, pa su se u medijima pojavljivali i tim povodom. Ovaj deo njihove priče je počeo još 2011. godine, kad su odlučili da Beograd zamene životom pod Kosmajem i u prirodnijem okruženju podižu šestoro dece.
Supruga Aleksandra Čupića je doktorka medicine
Ana, koja je po profesiji lekarka i nutricionistkinja, i Aleksandar Čupić su poreklom iz Prokuplja. Međutim, porodično su se preselili u Sopot, gde su kupili kuću sa 2,6 hektara zemljišta, kasnije proširili imanje na oko 3,7 hektara, a poljoprivredno gazdinstvo su registrovali 2012. godine.
U početku im nije bio cilj da razviju veliki posao, već da za svoju porodicu obezbede kvalitetnu, organsku hranu, bez sintetičkih pesticida i mineralnih đubriva, ali je vremenom ta ideja prerasla u ozbiljno organsko gazdinstvo, poznato kao "Eko domaćinstvo dr Čupić".
Ana Čupić je, inače, zaposlena i u Domu zdravlja u Sopotu.
– Od 2012. samo smo samo jednom otišli u Beograd na tri dana, i brže-bolje se vratili ovamo – svojevremeno je ona kroz smeh rekla za portal Weleda.
– Naša prva ideja je – kaže Ana Čupić – bila je da gajimo organske orahe. Zasadili smo sadnice, pridržavajući se svih pravila, uz mnogo pažnje i... ubrzo shvatili da je do berba, pa i zarada od njih daleko, a i da srne vole da ih grickaju. Da bismo izbegli srne i ostale štetočine, morali bismo da ograđujemo imanje, a to ne želimo. Odlučili smo da ostavimo srne na miru, a orahe prepustimo sudbini. Jer, prizor srna koje vam ujutro šetaju pod prozorm, nema cenu.
Do 2021. godine su imali pet plastenika, ukupne površine oko 26 ari, u kojima su uzgajali paradajz, papriku, krastavce, tikvice, spanać, kupus i drugo povrće. Kako je objasnio jednom prilikom, posebnu pažnju su posvećivali očuvanju zemljišta, plodoredu, kao i proizvodnji sopstvenog semena i rasada.
Uloge u poslu bile su jasno podeljene: Ana se bavila zdravljem biljaka i samom proizvodnjom, dok je Aleksandar bio zadužen za plasman proizvoda i komunikaciju sa kupcima, a njegova supruga je ujedno bila nosilac sertifikovanog organskog gazdinstva.
Međutim, njihov angažman nije se završavao na proizvodnji i prodaji, već su učestvovali su u edukacijama za ljude zainteresovane za organsku poljoprivredu, a bili su i među osnivačima organske zadruge koja je povezivala proizvođače i kupce.
Kako su Ana i Aleksandar svojevremeno ispričali za portal Plodna zemlja, jedan od glavnih razloga za preseljenje bio je upravo želja da njihovo šestoro dece odrasta u zdravijem i prirodnijem okruženju.
Želeli su da sami uzgajaju hranu koju porodica jede, ali i da mališani kroz svakodnevni život nauče kako namirnice nastaju i koliko truda je potrebno da bi se našle na stolu.
Tako je porodična odluka da napuste grad i okrenu se prirodi postala zajednički posao i životni projekat.
BONUS VIDEO
Aleksandar Čupić izabran za predsednika Narodne skupštine