Kad dete ima ispad besa, teško je smiriti se i adekvatno reagovati, ali psihološkinja savetuje da probate sa rečenicom koja može efikasno da zaustavi tantrum.
Ispadi besa kod dece su uvek izazovni i mogu da se jave u bilo kom uzrastu. Takozvani tantrumi se najčešće javljaju kod dece u uzrastu od 2. do 5. godine, ali mogu i mnogo kasnije. Isto tako, ispoljavaju se na različite načine: vrištanjem, plakanjem, udaranjem, lupanjem vrata...
A u tim trenucima je veoma teško zaustaviti tantrum, jer kad su deca veoma emotivna, teže im je da fleksibilno razmišljaju, rešavaju probleme i kontrolišu impulse.
Psihološkinja dr Ejmi Todej kaže da vrhunac ispada obično nije najbolje vreme da podučavate dete.
Vaš prvi korak kao roditelja jeste da pomognete detetu da se reguliše. Zatim, potražite prilike za podučavanje.
Obično "smiri se" neće smiriti dete, već će samo pogoršati situaciju.
Dr Ejmi za Parade predlaže da iskoristite frazu koja daje prioritet potvrđivanju detetovih osećanja, a koja će validirati kako se dete oseća, ali neće odobriti to što dete radi.
"Vidim koliko si uznemiren/a"
Ovo je fraza koju dr Ejmi Todey predlaže.
- Ne morate da se složite sa svojim detetom da biste to rekli- kaže dečji psiholog i objašnjava da ovim putem vi ne kažete: "U pravu si.", već kažete "Vidim te."
Psihološkinja preporučuje da roditelji odmah po izgovaranju ove rečenice dodaju i granicu, kao što je:
- Vidim koliko si uznemiren/a. Odgovor je i dalje ne.
- Vidim koliko si uznemiren/a. Neću ti dozvoliti da udariš.
- Vidim koliko si uznemiren/a. Tu sam.
- Veza i ograničenja mogu postojati zajedno - kaže ona.
"Strategija" za stariju decu
Psihologija „Daj mu ime da ga ukrotiš" takođe deluje na stariju decu, uključujući tinejdžere.
Dr Todi predlaže da se sa decom dok odrastaju usvojite prirodniji, radoznaliji pristup.
Na primer, umesto da kažete: „Primećujem da osećaš bes“, dr Todi preporučuje da kažete: „Znam da je to razočaravajuće“ ili „Zvuči kao da ti je bilo neprijatno?“
Onda prestanite da pričate i slušajte šta vam kažu.
- Ako vaš tinejdžer kaže Nisam razočaran. Ljut sam, to je i dalje korisno.Identifikovali su šta osećaju.-
Kasnije, u smirenijem trenutku, dr Todi kaže da biste mogli da pitate: „Šta želiš da uradiš povodom toga?“
Na ovaj način nudite priliku detetu da sam reši problem, a ne nudeći mu rešenje, komunicirate poverenje da to mogu sami da urade i pomažete im da ojačaju svoju autonomiju u razvoju.
Morate da budete smireni
Ključni deo strategija koregulacije za roditelje jeste da i oni moraju biti regulisani.
„Dečje emocije mogu brzo uvući odrasle u istu eskalaciju“, kaže dr Todej. „Vaše dete podiže glas. Vi podižete svoj. Oni postaju glasniji. Vi govorite brže.“
Pre nego što se osvestite, ona kaže da ćete otkriti da dva nervna sistema eskaliraju jedan drugog.
-Deca uče kako da se nose sa svojim emocijama gledajući nas kako se nosimo sa svojima- deli ona i dodaje:
-Često kažem roditeljima: Ne morate biti potpuno mirni. Samo treba da budete mirniji od svog deteta.-
Dr Todej kaže da možete početi tako što ćete postati tiši umesto glasniji. Ona predlaže da spustite glas, usporite i koristite manje reči.
- Umesto dugog predavanja, pokušajte: Stvarno si ljut. Neću ti dozvoliti da mi se tako obraćaš. Razgovaraćemo kada se smirimo-navodi ona.
- Vaš ton govori Ovaj osećaj je veliki, ali podnošljiv.-
Kada to možete internalizovati, postaje verovatnije da će i vaše dete to učiniti.
BONUS VIDEO
Dobili novu ulicu, sad deca imaju gde da se voze